OPTIMISTIČNE PROGNOZE

PLENKOVIĆ NA SJEDNICI VLADE: ‘Poruka Fitcha je ohrabrujuća. Vjerujem da će i druge rejting agencije valorizirati postignuća Vlade’

Podsjetio je da je u programu Vlade i cilj da se Hrvatska vrati na razinu investicijskog rejtinga. Takvo postignuće imalo bi za posljedicu smanjenje kamata na zaduživanje države na međunarodnim tržištima, a to bi se reflektiralo i na kamate za građane u hrvatskim bankama, kazao je premijer.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se ponovno osvrnuo na podizanje rejtinga Hrvatske agencije Fitch, ocijenivši da je to ohrabrujuća poruka i izrazivši uvjerenje da će i druge rejting agencije na jednak način valorizirati postignuća Vlade.

Plenković o odgovornom vođenju javnih financija

Rejting agencija Fitch u petak je podigla rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’ uz stabilne izglede, zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija, a to je prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine. “Ta poruka je ohrabrujuća. Vjerujem da će i druge rejting agencije na jednak način valorizirati sva postignuća Vlade, a to su prije svega odgovorna politika vođenja javnih financija i financijska konsolidacija”, istaknuo je Plenković na početku sjednice Vlade, dodavši kako je takva politika rezultirala suficitom opće države i kontinuiranom politikom smanjenja javnog duga.

Podsjetio je da je u programu Vlade i cilj da se Hrvatska vrati na razinu investicijskog rejtinga. Takvo postignuće imalo bi za posljedicu smanjenje kamata na zaduživanje države na međunarodnim tržištima, a to bi se reflektiralo i na kamate za građane u hrvatskim bankama, kazao je premijer. Osvrnuo se i na odabir izvođača radova za Pelješki most. Hrvatske ceste, naime, u prošli petak su objavile da će kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvoditi prvu fazu izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama.

Tri ponude za Pelješki most

Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja – China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci. “To je jedan od strateških europskih projekata, sigurno projekt koji će biti najvidljiviji u ovoj financijskoj perspektivi”, naveo je Plenković, dodavši da sada očekuje svu proceduru koja slijedi, prije svega eventualne žalbene postupke, odluku o odabiru tvrtke za nadzor radova i potpisivanje ugovora.

Most će imati četiri prometna traka

Plenković smatra da će biti prigode da hrvatske građevinske kompanije budu podizvođači. Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju 2017. Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova s tim da će most imati četiri prometna traka.

Uredba o pomoći jedinicama područne i lokalne samouprave za decentralizaciju

Vlada je donijela uredbu i pripadajuće odluke o pomoći jedinicama područne i lokalne samouprave za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastvo u ovoj godini, a ukupni iznos potrebnih sredstava procjenjuje se na 2,3 milijarde kuna. Vlada je, naime, prihvatila uredbu o načinu izračuna financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za te funkcije jedinica lokalne i područne samouprave za 2018. godinu te donijela odluke o minimalnim financijskim standardima za te funkcije.

Ukupni iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za ovu godinu predviđen je u visini od 2,3 milijarde kuna i uvećan je za četiri posto u odnosu na 2017. godinu. Naime, decentralizirane funkcije se financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (po stopi od šest posto) i sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić. Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima.

U ovoj godini planirano 1,65 milijardi kuna

Marić je pojasnio da se sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja su se do sada osiguravala iz 16 posto prihoda od poreza na dohodak, odnosno udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, od ove godine osiguravaju iz drugih izvora financiranja državnog proračuna, a na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova.

U ovoj je godini za tu namjenu planirano gotovo 1,65 milijardi kuna, od ukupno potrebnih 2,3 milijarde. Vladinom odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2018., županije, gradovi i Grad Zagreb u ovoj godini imaju pravo na iznos od gotovo 885 milijuna kuna, što je za četiri posto više u odnosu na 2017. godinu. Za javne potrebe srednjih škola i učeničkih domova previđen je iznos od 438 milijuna kuna, također četiri posto više nego lani.

Decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove

Za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove ukupni iznos planiranih sredstava za ovu godinu utvrđen je u visini od 387,9 milijuna kuna ili četiri posto više nego lani. U tu odluku uključena su nova kreditna zaduženja, sukladno prijedlozima Zagrebačke županije za dio kreditnog zaduženja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan – za razvojni projekt “Naftalan 2 s unutarnjim i vanjskim bazenima”, Istarske županije za dio kreditnog zaduženja za izgradnju nove Opće bolnice u Puli te Grada Zagreba za kreditno zaduženje Kliničke bolnice Sveti Duh za obnavljanje medicinske opreme.

Odlukom, pak, o minimalnim financijskim standarima centara za socijalnu skrb i troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2018. utvrđen je iznos od 96,13 milijuna kuna ili 1,01 posto više nego u 2017. Za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne utvrđen je iznos od 164,5 milijuna kuna ili 7,42 posto više nego u 2017., a za decentralizirano financiranje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi gotovo 315 milijuna kuna ili četiri posto više.

Povratak na Net.hr