TOLIKO JE OZBILJNO

PLENKOVIĆ KAŽE DA ONI NISU ‘KRUHA GLADNI’. Predstavnica: ‘I sama sam zvala i tražila lijek za tlak za svekrvu’

‘Unazad tri godine pokušavali smo dogovoriti s predstavnicima vlasti da se ti dugovi postupno smanjuju. Da se prvo smanje dugovi od godinu dana pa da se svedu na 265 dana i na 165’, rekla je predsjednica koordinacije veledrogerija pri HUP-u

Predsjednica koordinacije veledrogerija pri HUP-u, Diana Percač, u RTL Direktu je govorila o dugovima države prema veledrogerijama.

Percač je na početku komentirala izjavu premijera Plenkovića da “kruha još nisu gladni”, rekavši da “od muke niti sam gladna, niti mogu jesti”.

“Danas je moju tvrtku blokirao još jedan dobavljač. Kad vas zovu ravnatelji bolnica i traže lijekove koje nemate, kad vas zovu kolegice iz ljekarni i mole za lijekove koje nemate, suprug me danas zvao za jednog prijatelja, onkološkog pacijenta traži lijek, sama sam za svekrvu tražila lijek za tlak prije desetak dana”, rekla je.

Vladajuću nelikvidnost i ogromne dugove ne mogu izdržati ni dobavljači, potvrdila je Percač. “Bili su prisiljeni na te poteze, kao što smo i mi prisiljeni poduzeti takve poteze prema bolnicama”, rekla je.

PLENKOVIĆ O VELEDROGERIJAMA: ‘Mogu oni izdržati, ne vidim da su gladni. Čudo su te njihove PR agencije, angažirat ću ih za Vladu’

‘Sit gladnom ne vjeruje’

Upitana kako komentira izjavu premijera da su veledrogerije dobro i još mogu izdržati te da imaju dobit od 40 milijuna kuna, odgovorila je: “Očito sit gladnom ne vjeruje”. Također, otkrila je da su pojedine veledrogerije uvele ograničene isporuke prema bolnicama, dok su neke bolnice u potpunosti blokirane, naglasivši da se obično radi o bolnicama čiji rokovi plaćanja premašuju godinu dana. “Neke dobivaju uvjetno, koliko plate, toliko dobiju”, rekla je. Dodala je kako nekih lijekova još imaju na zalihi, ali da nekih više nemaju.

“U mojoj tvrtki neke lijekove nisam mogla isporučiti na zahtjev”, rekla je i otkrila da su je danas zvali ravnatelji bolnica i tražili lijekove za onkološke pacijente, kao i antibiotike za Covid pacijente. “To je jedna zbilja užasna situacija za sve nas”, rekla je.

BEROŠ O SASTANKU S VELEDROGERIJAMA: ‘Dali smo im jasan signal da želimo riješiti problem dugova’; Opet je spomenuo i povećanje doprinosa

Problem s 900 milijuna kuna

Upitana koji je problem s uplaćenih 900 milijuna kuna, rekla je da na jučerašnjem sastanku s Vladom nije postignut sporazum. “Očito ni mogućnosti ministra financija nisu tolike da bi mogao toliko odriješiti kesu koliko su sada dugovi”, rekla je.

Percač je pojasnila da su tražili da se od 6,5 milijardi plati 3,5 milijardi kuna te da im daju plan budućeg plaćanja. “Unazad tri godine pokušavali smo dogovoriti s predstavnicima vlasti da se ti dugovi postupno smanjuju. Da se prvo smanje dugovi od godinu dana pa da se svedu na 265 dana i na 165”, rekla je i dodala kako na sastanku nisu dobili nikakvu ponudu, dok su prije sastanka uplatili bolnicama 300 milijuna kuna, a ljekarnama 600 milijuna kuna.

“Problem s tih 900 milijuna kuna je što je to ubrzano povlačenje proračunskih sredstava. To je kao da vam poslodavac isplati tri plaće unaprijed i kad istekne taj period nećete dobiti ništa”, objasnila je. Također, rekla je da su u tri godine imali 20-ak sastanaka s predstavnicima Ministarstva zdravstva i Ministarstva financija. “Ove godine je problem što su dugovi počeli rasti eksponencijalnom brzinom. Potpuno je stalo plaćanje i to je rezultiralo rekordnim iznosom od 6,5 milijardi”, rekla je. Percač je dodala da dug mjesečno raste za 500 milijuna kuna.

MINISTAR MARIĆ NAKON NEUSPJELOG SASTANKA S PREDSTAVNICIMA VELEDROGERIJA: ‘Ideja je bila da se započne dijalog’

Propisane veledrogerijske marže

Otkrila je da im se ugovorno zabranila da dug prenesu faktoring kućama. “Ako želimo prodati bolnici lijek sklapamo ugovor u kojem je ustupanje potraživanja zabranjeno”, rekla je.

Percač je istaknula kako joj nije jasno odakle teza da veledrogerije ostvaruju ekstraprofite budući da je određivanje cijena propisano zakonom te su propisane i veledrogerijske marže. “One, uključujući sve zavisne troškove, mogu iznositi do maksimalno 8,5 posto”, rekla je. Prema podacima za 2019. godinu, dodala je Percač, marža je bila i manja.

“Naša zarada je oko 1,5 posto. Mislim da to nisu veliki iznosi, a i svakoj državi je u interesu da im poslodavci ostvaruju profite i plaćaju poreze i doprinose. Mi moramo plaćati državi sve poreze i doprinose na vrijeme inače će nas ovršiti. S druge strane, institucije u vlasništvu države svoje obaveze ne podmiruju. Ne da kasne mjesecima, nego godinama”, rekla je.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr