Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ČUDNA SITUACIJA

PLENKOVIĆ JE PRIJE 2 GODINE SLAVODOBITNO TVRDIO DA DRŽAVA IDE U BORBU ZA ONO ŠTO SU OTELI MAĐARI: Što se dogodilo?

Prije dvije godine premijer Andrej Planković slavodobitno je na Badnjak sazvao konferenciju za novinare, obznanivši javnosti da je Vlada RH donijela odluku o otkupu Ine od mađarskog MOL-a

Sjećate se kada je prije dvije godine, nakon što je arbitražni sud zaključio da ugovori s MOL-om nisu nastali u kontekstu korupcije, premijer Andrej Plenković slavodobitno na Badnjak sazvao izvanrednu konferenciju za novinare u Banskim dvorima i obznanio javnosti da je Vlada RH donijela odluku o otkupu Ine od mađarskog MOL-a? Tvrdio je tada je mađarska strana upoznata s tom odlukom.

“Pokrenut ćemo proces otkupa cijelokupnog udjela MOL-a u Ini. To je financijski održivo i neće povećati javni dug RH. S obzirom na osjetljivost tržišta nećemo još iznositi detalje. Moja je odgovornost prema hrvatskoj javnosti da o ovoj strateškoj odluci odmah obavijestim”, govorio je tako Plenković, u zimu 2016. godine na Badnju večer.

PLENKOVIĆ NA BADNJAK SAZVAO IZNENADNU PRESICU: ‘Donijeli smo stratešku odluku, vratit ćemo Inu u vlasništvo RH’

Nije poduzeto baš ništa

“Tresla se brda, rodio se miš”, kaže poznata poslovica. Kao što piše Igor Lasić za Deutsche Welle, u međuvremenu nije poduzeto baš ništa. Iako je proljetos izabran vladin vanjski konzultant, s njime nije do danas potpisan ugovor, a objašnjenje nije ponuđeno.

Lasić podsjeća da Hrvatska nema ni previše izgleda u međunarodnoj arbitraži po tužbi Mola u Washingtonu, koja se tiče spora oko ugovora o plinu sklopljenog 2009. godine, čiji se odštetni zahtjev kreće u rasponu od 3 do 5 milijardi kuna.

Hrvatskoj ne treba ništa

DW je porazgovarao na tu temu s akademikom Mirkom Zelićem, rudarsko-naftnim stručnjakom i bivšim članom uprave Ine, koji je razočaran Vladinim nečinjenjem.

“Ne samo da se čini kako Hrvatskoj više ne treba Ina, nego se čini i da joj ne treba – ništa”, rekao je Zelić koji smatra da je odnos prema toj tvrtki simptomatičan za općenitu hrvatsku politiku u ovom sektoru.

“Zabrinjavajuće je kad vidimo da se ne poduzima ništa oko traženja novih izvora energije, a svjedoci smo kako i američki ministar energetike objašnjava u svojoj zemlji da je kontrola tog sektora okosnica sigurnosti države. Ako to vrijedi za velesile, pogotovo vrijedi za nas. Ne živimo u mirnim vremenima niti u mirnom okruženju i ne želimo doživjeti taj kaos kad se ostane bez opcija za uvoz”, upozorava Zelić.

Naglasak bi trebalo staviti i na vezane industrije

Prema Zeliću, osim povrata Ine, istraživanja novih fosilnih i obnovljivih potencija, također bi trebalo staviti naglasak na razvoj vezane industrije kao npr. vjetroenergije.

“Priča se o razvoju vjetroenergije u RH, no sve se uvozi, od opreme do kapitala. Nažalost, nije slučajno što četiri milijuna ljudi ne može živjeti od tolikih bogatstava oko sebe. Nemojmo se čuditi Molu, on ide za svojim interesom, a njemu ne odgovara da istražuje Hrvatsku”, smatra Zelić.

Zelić je upozorio da doslovno živimo iznad bogatstva. Naime, pod Hrvatskom se nalazi oko 975 milijuna tona ekvivalentne nafte, koju bi trebalo istražiti i napraviti ekonomsku i ekološku procjenu rizika.

Otkup na osnovi sredstava iz dijaspore?

Optimističan je oko izvora sredstava za otkup, pa čak vjeruje da je sredstva moguće dobiti od dijaspore: “Moj nekadašnji student Davor Štern predložio je npr. da se dijelom otkupi tzv. upstream, segment istraživanja i crpljenja plina, radi početka obnove djelatnosti.”

U vrijeme kada je Plenković slavodobitno obznanio javnosti da je Vlada RH donijela odluku o otkupu Ine od mađarskog MOL-a, jedna od mogućnosti o kojoj se pričalo je bila privatiziranje Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Most nije gledao pozitivno na prodaju HEP-a

Saborski zastupnik Slaven Dobrović iz redova Mosta, koji je bio ministar zaštite okoliša i energetike RH do prije godinu i pol dana, rekao je da se nisu slagali s HDZ-om u pristupu, budući da Most nije pozitivno gledao na moguću prodaju HEP-a.

“A bilo je očito, pa je i sada, da treba aktivirati istraživanje koje Mol kronično zapostavlja. Inženjering koji je bio svjetska sila, danas odumire. Ozbiljnim pristupom došlo bi se i do ozbiljnog manjinsko-suvlasničkog strateškog partnera, a ovako nema ničeg”, smatra Dobrović, čiji je prijedlog podrazumijevao osnivanje trgovačkog društva posebne namjene na koje bi RH prenijela svoje udjele Ine, a tu bi ušli i udjeli u drugim društvima gdje je država manjinski vlasnik.

“Oni bi predstavljali garanciju za izdavanje obveznica koje bi bile ponuđene na tržištu kapitala. Skupljenim novcem otkupljivali bi se udjeli Mola u Ini”, objasnio je Dobrović.

Danas se Hrvatska nalazi na mrtvoj točki, piše Igor Lasić, i ne postoje znakovi poduzimanja nečeg konkretnog. Ako se Vlada RH ne aktivira u pogledu rješavanja problema, moguće je da će problem u potpunosti prestati biti tema razgovora.

INA uručila donaciju Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić u Sisku

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr