SPAŠAVANJE EKONOMIJE

PLENKOVIĆ PREDSTAVIO NOVE MJERE: Drastično se skraćuje radno vrijeme, potpore rastu, ali ovisit će o padu prometa…

Premijer i ministar rada predstavili su mjere za pomoć privatnom sektoru

Premijer Andrej Plenković i ministar rada Josip Aladrović predstavili su nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta uslijed korona-krize.

Spomenute mjere trebale bi vrijediti do 1. listopada do kraja 2020. godine, kako je poručio premijer Plenković.

Skraćivanje radnog vremena

Plenković je na početku predstavljanja mjera rekao koje su specifičnosti gospodarskih mjera za očuvanje radnih mjesta.

“Prema podacima HZZ-a isplaćeno je 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kada se u to pridodaju otpisani doprinosi, uplatili smo 10 milijardi kuna”, rekao je Plenković.

Premijer je poručio da brojka zaraženih ne pada, niti u Hrvatskoj niti u svijetu i da će zato biti potreban nastavak gospodarskih mjera. Rekao je da je cilj prvog paketa bio niska stopa nezaposlenosti, likvidnost poduzeća, dobra turističku sezonu i da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja.

Što se tiče novih mjera, Plenković je najavio mjeru skraćivanja radnog vremena od 70 posto, kao i smanjivanje potrebne dokumentacije različitih subjekata kako bi se mjera pojednostavila.

Stupnjevanje potpora sukladno padu prometa

Potpora raste s 2000 kuna na 2800 kuna po radniku. Isto tako, naveo je prepravljanje mjere zbog prilagodbe trenutnim potrebama – uvodi se stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Dakle mjera od 4000 kuna ići će poduzećima koja imaju pad prometa od 60 posto i više. Onima kojima je promet pao za 40 posto, dobit će potporu od 2000 kuna. Premijer je objasnio da će se sada gledati pad prometa u drugom i trećem kvartalu što će se uspoređivati s drugim i trećim kvartalom 2019. godine.

“Druga mjera odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpora za poslodavce sukladno padu prometa. Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku bit će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.

“U tjednu koji traje pet dana netko može raditi dan i pol, a ta tri pol dana nadoknadit će država. Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj bazi, nego se uspoređuje pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u drugom i trećem kvartalu 2019. Na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama Stožera, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima”, rekao je premijer.

Plenković je rekao da se mjera odnosi na listopad, studeni i prosinac te da se trošak mjera kreće od 300 do 350 milijuna kuna. Istaknuo je da je temeljni cilj očuvanje radnih mjesta i da očekuju da će ove mjere na sjednici HZZ-a biti donesene i da će krenuti s primjenom.

“Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazove vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od sedam milijardi kuna potpore. Do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijarde. Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti”, rekao je Plenković.

Financiranje mjera

“Što se tiče financiranja, mi smo pronašli način da cijeli proračun ima dovoljno sredstava, pa i ovih 350 milijuna kuna. Znate da smo se pravodobno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i svim ostalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u pitanje. A ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru”, rekao je premijer.

Kada su u pitanju otpuštanja, rečeno je da će se danas zaprimiti strane sindikalnih predstavnika i HUP-a te generalno smjer koji Vlada smatra pravilnim. Rečeno je da ne može doći do otpuštanja radnika za koje se koriste mjere.

“Pojavljivali su se slučajevi u kojima su određeni poduzetnici primali potpore, a dali su otkaz. Potpore se u tom slučaju potražuju od poslodavaca, na taj način je vraćeno više od 100 milijuna kuna. Već u protekloj fazi propisali smo da mjere mogu koristiti samo oni koji rade. Ako netko ne radi nema pravo na mjere”, rekao je Aladrović.

O Milanoviću, ovrhama i veledrogerijama

Upitan o verbalnom sukobu s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Plenković je rekao da nisu točne informacije iz medija da desno krilo HDZ-a kuje plan za opoziv predsjednika. Premijer se osvrnuo i na situaciju s veledrogerijama te na obustavu lijekova ljekarnama i bolnicama.

“Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, ponekad baš prije izbora. Ponuda na stolu je bila ona koja je bila moguća bez rebalansa. Nakon njega nalazit ćemo rješenja kako da se osigura održiv sustav plaćanja. Dugovanja prema veledrogerijama ne mogu dovesti do prekida cijepljenja protiv gripe”, rekao je Plenković.

Osvrnuo se Plenković na ponovni početak ovrha te na kritike kako ni država ne ispunjava svoje obveze prema drogerijama pa rekao kako je Ovršni zakon u prošlom sazivu Sabora bio u dva čitanja. “Nakon konzultacija sa svima, nitko nije bio zadovoljan. Procijenili smo da je mudrije ne ići s izglasavanjem zakona, već s izmjenama ovršnog zakona koje idu u korist dužnika”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje je li istina da Belje preuzima poslovanje Megglea, premijer je kazao da mu je drago što je Fortenova kroz Belje krenula u preuzimanje.

Plenković komentirao sastanak s DORH-om

Novinari su premijera pitali što je sa sastankom s DORH-om o kojem je jučer Milanović pričao u Međimurju. Ispričao je o čemu se radi.

“Aludira se na, kako je on rekao, sastanak s DORH-om, on je u svom međimurskom izdanju govorio o sastanku s DORH-om. Reći ću vam, ne znate to svi. Bio je sastanak u 9.30 u subotu ujutro, tu u Vladi. Što ćemo sa snimkom, bio je nebrojeni broj upita. Takvu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam osobno htio vidjeti hoće li se objavom snimke nešto u postupku promijeniti. S pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaže javno”, komentirao je.

Kada su u pitanju EU sredstva koje je Hrvatska do sada dobila za korona-krizu, Plenković je rekao da je dio toga prenamijenjen i da će se na kraju godine znati precizan podatak. Izjavio je da neće sva sredstva biti potrošena na mjere za očuvanje radnih mjesta. U vezi ukidanja zabrane zapošljavanja u zdravstvu, Plenković je rekao:  “Beroš i ja smo se čuli oko veledrogerija. Oko ovoga nismo. Uvijek ima iznimaka, naravno da ćemo voditi računa o održivosti sustava.”

Za kraj konferencije Plenković je građanima poručio da budu odgovorni i da vode računa o zdravlju ljudi kojima su okruženi. “Nestašnim lakonskim ponašanjem možemo učiniti štetu sebi i svojim bližnjima. Nije ovo stomatološki problem”, rekao je.

Povratak na Net.hr