SJEDNICA VLADE / Plenković se mučio pričajući. Razbolio se? Pelješki most je spojen, premijer otkrio planove za Istru; U zemlji više od milijun turista

Na današnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković i ministri će govore o aktualnom stanju vezanom za obnovu od potresa i koronavirus

29.7.2021.
9:13
Screenshot: HRT
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Na današnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković i ministri govore o aktualnom stanju vezanom za obnovu od potresa i koronavirus.

Na dnevnom redu sjednice su i konačni prijedlozi zakona o elektroničkim medijima (EU) te zakona o autorskom i srodnim pravima (EU), kao i prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2022. - 2024.

Tijek sjednice Vlade

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak da je spajanjem zadnjeg segmenta Pelješkog mosta, spojen hrvatski, ali i teritorij Europske unije te da će Pelješki most biti jedna od važnih i konkretnih ostavština ove Vlade. 

"Ovo je bio povijesni trenutak za rješavanje pitanja prekida teritorijalnog kontinuiteta kopnenim putem i most koji će biti jedna od važnih, konkretnih ostavština ove Vlade. To je most koji ne spaja samo Hrvatsku, nego spaja i teritorij Europske unije", istaknuo je Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade. 

Podsjetio je da je sinoć dovršena faza podizanja zadnjeg 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije i time spojen most od Komarne do Brijesta. Istaknuo je da je to važan korak u implementaciji projekta vrijednog 520 milijuna eura, koji je sufinanciran od EU-a u iznosu od 357 milijuna eura.

Kazao je i da će visina mosta od 55 metara omogućiti susjednoj Bosni i Hercegovini da prema Neumu plovnim putem mogu ići gotovo svi brodovi. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Planovi u Istri

Podsjetio je da je prošlog tjedna u Istri puštena u promet još jedna dionica Istarskog ipsilona, od Cerovlja do Lupoglava, a da Vlada investira 1,5 milijardi kuna u drugu cijev tunela Učka koja bi se trebala graditi također do kraja mandata. 

O nesreći kod Slavonskog Broda

Premijer se još jednom izrazio sućut obiteljima poginulih u prometnoj nesreći kod Slavonskog Broda te je zahvalio svim službama koje su pomogle stradalima u teškoj prometnoj nesreći. 

"Žao nam je da se to dogodilo i nadamo se da će svi koji su ozlijeđeni se oporaviti, a da će oni koji su otpušteni iz bolnice sretno stići kući", poručio je. 

Plenković je istaknuo i da je ovo bio važan tjedan za plan Nacionalnog oporavka, jer je jučer dovršena pisana procedura odobrenja 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te je zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi tog plana, koji predstavlja veliki iskorak za napredak Hrvatske. 

O kovanicama eura

"Pripremamo se za uvođenje eura početkom 2023. To je bitan korak na tom putu."

Vlada je u četvrtak usvojila Provedbenu odluku Vijeća EU-a o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti RH u tekstu koji je Vijeće Europske unije jučer usvojilo, kao i prijedlog zaključka o motivima nacionalne strane RH na optjecajnom kovanom novcu eura.

Rashodna strana proračuna u 2022. limitirana na 164,8 mlrd kn

"Danas se na Vladi govori o projekcijama za državni proračun. Važno je da imamo na umu da se u 2022. predviđa realni rast BDP-a od 6.6 posto", rekao je Plenković.

Vlada je u četvrtak usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje, sukladnu Programu konvergencije, kojima je između ostalog definirano da će iduće godine prihodi državnog proračuna iznositi 158,8 milijardi kuna, dok se rashodi limitiraju na 164,8 milijardi kuna.

Vlada je svojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2022.-2024. godine, sukladno Programu konvergencije, redovitog dokumenta koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama u okviru europskog semestra. Smjernice, uz projekcije makroekonomskih pokazatelja, definiraju i visinu financijskih planova ministarstava i drugih proračunskih korisnika za trogodišnje razdoblje. 

"Siguran sam da nakon iskustva 2020. i 2021., kada su realno gledajući prihodi zbog covid krize bili manji a rashodi veći, i kada cijepljenje ide solidnim tempom te je sve više naših sugrađana zaštićeno od covida-19, možemo gledati kako da se vratimo na putanju koja je krasila odgovorno upravljanje javnim financijama od 2016. do 2019., a to je rapidno smanjenje javnog duga i proračunski višak i uravnoteženi proračun, što je dobro i bitno i za ispunjenje kriterija za članstvo u europodručju", rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

I u danas usvojenim smernicama, kao i u travnju usvojenom Programu konvergencije, Vlada ostaje pri projekciji gospodarskog rasta za 2022. godinu od 6,6 posto, 4,1 posto u 2023. godini te 3,4 posto u 2024. godini.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će najveći doprinos gospodarskom rastu u idućem trogodišnjem razdoblju stići od domaće potražnje, dok će doprinos inozemne potražnje biti negativan, ali će se taj negativni doprinos smanjivati prema kraju projiciranog razdoblja.

Iznio je i projekcije inflacije za to razdoblje, koja bi iduće godine trebala biti 1,7 posto, a u iduće dvije godine bi blago ubrzala, na 2 odnosno na 2,3 posto. Stopa zaposlenosti stabilno bi rasta u tom razdoblju za otprilike 1,6 posto godišnje. 

Marić je istaknuo kako su, temeljem makroekonomskih projekcija i postojećih poreznih propisa, za iduću godinu prihodi državnog proračuna projicirani su na razini od 158,8 milijardi kuna. Prednjače, kaže, porezni prihodi, koji su projicirani u visini od 86,8 milijardi kuna, te doprinosi za mirovinsko osiguranje, na razini do 26 milijardi kuna.

Znatan iznos projiciran je i na stavki prihodi od pomoći, 28,3 milijarde kuna, a najvećim dijelom se odnose na prihode vezane uz projekte financirane iz EU proračuna, ali i uz sredstva dodijeljena RH u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa, iz Fonda solidarnosti EU-a za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu te sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost. 

Osvrnuvši se na rashodnu stranu proračuna, Marić je zahvalio ministrima na uloženom trudu i komunikaciji proteklih tjedana, jer su se uspjeli uklopiti limite kako bi bili na tragu fiskalnog okvira sukladno programu konvergencije, a što "nije jednostavno jer su potrebe, obveze, apetiti i ideje uvijek iznad limita".

Ukupni rashodi državnog proračuna za iduću godinu projicirani su u visini od 164,8 milijardi kuna.

Pritom je dio rashoda koji se financira iz općih izvora planiran u visini od 122,3 milijarde kuna i on, ističe Marić, bilježi smanjenje za 3,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, najvećim dijelom u rashodima zdravstvu.

Podsjetio je, naime, da su za ovu godinu predviđena jako visoka izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo da bi se podmirili stari i novonastali dugovi. Iako su rokovi plaćanja u zdravstvu i dalje izvan zakonskih rokova, to je korak prema reformi zdravstva, rekao je. 

U Smjernicama je navedeno i da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za koju se očekuje sklapanje ugovora s Francuskom te će se prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu limit ukupnih rashoda povećati za potrebna sredstva.

Proračunski deficit je, sukladno navedenom u programu konvergencije, za iduću godinu planiran u visini od 2,6 posto BDP-a, potom godinu iza 1,9 posto odnosno 1,5 posto u 2024. godini.

Kako je istaknuo Marić, tako će se već iduće godine ostvariti povratak u maastriške kriterije, prema kojima proračunski deficit mora biti ispod tri posto BDP-a.

Po njegovim riječima, već ove godine Hrvatska će ponovno početi smanjivati i udjel javnog duga u BDP-u. Potkraj godine taj udjel projicira se na 86,6 posto BDP-a, a u idućem trogodišnjem razdoblju smanjivat će se za gotovo tri postotna boda BDP-a.  

Kako je istaknuo, u odnosu na maastriške kriterije, odnosno s tim povezan Pakt o stabilnosti i rastu, koji je privremeno zbog pandemije suspendiran, to bi bilo i dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP- od onog kako je propisano tim paktom za zemlje čiji javni dug premašuje 60 posto BDP-a.

Milijun turista u Hrvatskoj

Danas je u Hrvatskoj više od milijun turista, ove godine bit ćemo bolji nego lani, kazao je premijer.

'Cijepljenje treba intenzivirati'

"Svi vjeruju da je cijepljenje jedini, pravi i istinski način da se zaštitimo od covida, razumiju da moramo balansirati i zdravstvo i gospodarstvo i društveni život i da su turizam i turistička sezona bitni", kazao je Plenković.

Dodao je da je danas u Hrvatskoj boravi više od milijun turista te da će rezultati ove sezone biti bolji nego što smo bili lani. 

"Važno je da svatko da svoj obol gospodarstvu na način da nam epidemija radi što manje štete", istaknuo je Plenković dodavši da se taj proces cijepljenja mora nastaviti intenzivirati. 

Plenković je kazao da vjeruje kako će Hrvatska prema karti ECDC-a i dalje biti u narančastome, te napomenuo da stoga moramo biti jako oprezni i činiti dodatne napore u cijepljenju. Premijer je čestitao i hrvatskim olimpijcima na uspjehu na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Obilježavanje Oluje

Svečanost će se održati 5. kolovoza u Kninu, kazao je premijer u uvodu sjednice Vlade. Ova će sjednica biti posljednja, slijedi ljetna pauza za premijera i ministre.

Plenković je čestitao i hrvatskim sportašima koji su osvojili medalje na Olimpijskim igrama.

Beroš o koronavirusu u brojkama

Na sjednici Vlade ministar zdravstva Vili Beroš objavio je najnovije podatke u borbi s koronavirusom.

"Imamo 188 novih slučajeva zaraze. Udio novozaraženih je 3,21 posto, 143 osobe su na bolničkom liječenju od kojih je 11 na respiratoru", istaknuo je.

Kazao je da više od 23 tisuće osoba koje su preboljele ima problema s dugim covidom. Potrošeno je 3,03 milijuna doza cjepiva.

"O ozbiljnosti bolesti covid -19 i posljedicama te bolesti govori podatak o broju obrađenih pacijenata s post-covid sindromima u bolnicama koji je u stalnom porastu i trenutno iznosi preko 23 tisuće", upozorio je ministar zdravstva te još jednom apelirao na cijepljenje.

Naveo je da je u Hrvatskoj utrošeno više od tri milijuna doza cjepiva, cijepljeno 48,2 posto odraslog stanovništva, a 43 posto s obje doze.

Rekao je da je u zdravstvom sektoru s jednom dozom cijepljeno 63,41 posto zdravstvenih radnika, a 57,8 posto s obje doze, a da među liječnicima taj postotak iznosi 81,4 odnosno 76,07 posto.

"Kada bi se i ostatak populacije cijepio poput naših liječnika Hrvatska bi dosegnula kolektivni imunitet i time spriječila daljnje širenje virusa", ustvrdio je Beroš dodavši kako rast novozaraženih i dalje poziva na oprez.

Podsjetio je također da građani od danas EU covid potvrde mogu preuzeti u ljekarnama s osobnom ili zdravstvenom iskaznicom.

Božinović o epidemiološkim mjerama na Jadranu

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je da porast broja novozaraženih ne predstavlja iznenađenje s obzirom na veliki broj turista u Hrvatskoj te podsjetio na novouvedene mjere u jadranskim županijama kojim je cilj ograničiti prevelika okupljanja.

Izvijestio je da je tijekom vikenda proveden pojačani inspekcijski nadzor na području Dalmacije u  20 ugostiteljskih objekata, hotela, noćnih klubova te da su sankcije izrečene za pet ugostiteljskih objekata zbog nepridržavanja mjera.

U Sabor upućen konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima kojim se, u odnosu na prvo čitanje, propisuje da pružatelj elektroničke publikacije odgovara i za sadržaj koji je generirao korisnik, odnosno komentare.

U suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u preformuliran je, naime, članak zakona kojim je regulirano to pitanje te je pružatelju elektroničke publikacije jasno propisana obveza da odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj.

To uključuje i i sadržaj koji je generirao korisnik, ako je pružatelj elektroničke publikacije propustio registrirati korisnika i ako ga nije na jasan i lako uočljiv način upozorio na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.

Predloženim zakonom uređuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, usluga elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa, a njime se u nacionalno zakonodavstvo transponiraju odredbe nekoliko direktiva EU-a.

Zakonom se dodatno definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga te se uvodi veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano uz njihovu vlasničku strukturu. "Taj ćemo dio financirati i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti", istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Oglasi uz igre na sreću s porukama o ovisnostima o takvim igrama

Novost je da je zbog zaštite, prije svega djece i mladih, dodana nova obaveza da oglasi vezani uz igre na sreću moraju sadržavati poruku o postojanju rizika razvijanja ovisnosti o igrama na sreću i morat će biti označavani vizualnim simbolom, a iz istog su razloga propisani i kriteriji za oglašavanje energetskih pića.

U pogledu nedopuštene promjene vlasništva propisana su ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, kao i na povezane osobe koje se određuju sukladno Poreznom zakonu.

Prema odredbama zakona, tako će se smatrati da pružatelj medijske usluge ima dominantnu uloga na tržištu ako je njegov udio 40 posto u udjelu godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Hrvatske i u tom slučaju neće moći stjecati udjele u drugim medijima, navela je ministrica. Iz ovoga je izuzet HRT i njegovi prihodi, dodala je.

Brisan je članak koji je zabranjivao vertikalnu integraciju te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima. Ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.

Jednako tako, nakladnici televizije s koncesijom na državnoj razini temeljem ovoga članka imaju obvezu koja obuhvaća samo programe za koje imaju koncesiju te ne mogu uz njih vezati druge ponude.

Zbog veće zaštite hrvatskog kulturnog identiteta uvedena je obveza nakladnicima televizije da osiguraju najmanje pet posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda, koji su u prethodnoj godini ostvarili obavljanjem djelatnosti, za djela hrvatskih neovisnih proizvođača.

Također, operatoru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti.

Dva posto godišnjeg bruto prihoda ulagati u neovisne proizvođače

Pružateljima medijskih usluga na zahtjev koji su usmjereni prema Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u EU, uvodi se obveza da uplaćuju financijski doprinos za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva za proizvodnju europskih djela sukladno zakonu kojim je uređena audiovizualna djelatnost.

Tako su obvezani da ulože dva posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda u proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača ili otkupe proizvedena hrvatska audiovizualna djela neovisnih proizvođača.

Propisano je i da se - ako su sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija osigurana u proračunima tijela državne uprave i javnim ustanovama kojima je osnivač RH, kao i pravnih osoba u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - ta sredstva dodjeljuju putem javnog poziva, a na temelju javno objavljenih kriterija.

U saborsku je proceduru Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o autorskom i srodnim pravima te je, u odnosu na prvo čitanje, izmijenjen dio vezan uz uređivanje stjecanja prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu.

"Predlaže se rješenje u kojem se prepoznaje slabiji položaj izvođača u odnosu na diskografe, uz istodobno apsolutno poštivanje ugovornih sloboda. Predloženo rješenje je da se, ako između proizvođača fonograma i umjetnika izviđača nije potpisan ugovor o iskorištavanju izvedbe na internetu, smatra da se prva umjetnika izvođača ostvaruju kolektivno. Osigurano je prijelazno razdoblje za uređenje svih ugovornih odnosa", objasnila je ministrica.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali