Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZAOKRET

PETROV JE IZAŠAO IZ ORMARA: Nekadašnji glavni ideološki guru Mosta otkrio što se upravo događa; ‘Oni čekaju promjene u HDZ-u’

Ivica Relković za Net.hr o svjetonazorskim idejama Mosta, klizanju te strane u desno i odnosima s HDZ-om

Prijedlog Zakona o udomiteljstvu stvorio je nove probleme vladajućoj stranci, HDZ-u, jer njihov manji partner u Vladi, HNS, izričito traži da se zakonom omogući udomljavanje djece i istospolnim parovima. S druge strane, najžešćim protivnikom takve mogućnosti pokazao se čelnik Mosta Božo Petrov.

Petrov je prošloga vikenda izjavio kako djeca “nastaju, odgajaju se i odrastaju u emocionalnoj i fizičkoj zajednici muškarca i žene” te da u skladu s tim i Hrvatski sabor treba donijeti odluke o posvajanju i udomiteljstvu.

“Interes djece apsloutno je iznad svakog drugog i svačijeg interesa”, kazao je Petrov dodavši da bi posvojenoj djeci to bila “dodatna stigmatizacija jer homoseksualni parovi nisu dovoljno prihvaćeni u društvu”. Petrova je smjesta prozvao šef HNS-a Ivan Vrdoljak rekavši da “samo društvena jednakost i tolerancija može vući naprijed, a Božo Petrov i HRAST vraćaju nas u srednji vijek.”

HOĆE LI GEJ PAROVI SMJETI POSVAJATI DJECU? Ne zna se, a tek stiže zakon koji bi mogao izazvati tektonske sukobe 

BOŽO PETROV NE ŽELI DA ISTOSPOLNI PAROVI UDOMLJAVAJU DJECU: ‘Zamislite stigmatizaciju te djece’

Most je nastao kao šarolika politička platforma

Izjava i stav Bože Petrova oko udomljavanja djece i, posredno, istospolnih parova dosad su jedno od najotvorenijih ideoloških i svjetonazorskih deklariranja Mosta kao tradicionalno desne, konzervativne stranke. Javnost većinom i doživljava Most upravo takvom strankom, tim više što su dva čelna čovjeka stranke, Božo Petrov i Nikola Grmoja, ponikli u HRAST-u, stranci koja je ideološki pozicionirana posve desno.

No, sam Most nastao je kao platforma oko koje su bile okupljene različite i politički raznovrsne nezavisne liste. K tomu, Most se još i nije do kraja profilirao u klasičnu političku stranku, a sve vrijeme otkako je 2015. godine nakon parlamentarnih izbora stupio na nacionalnu političku scenu, Most se nije jasno određivao ni lijevo ni desno.

Je li, u tom smislu, istup Bože Petrova oko Zakona o udomiteljstvu svojevrsni Mostov “izlazak iz ormara” pitali smo jednog od idejnih začetnika i osnivača Mosta, Ivicu Relkovića. On je u proljeće 2017. godine, uoči lokalnih izbora, napustio Most i danas uglavnom istupa kao politički analitičar.

PETROV I GRMOJA SMATRAJU DA IH SE PLENKOVIĆ BOJI: ‘Ne idemo na godišnji odmor i nismo mi nikakvi populisti!’

‘Most je u finalizaciji svoje definicije’

“Most je u prvu kampanju išao s temeljnim stavovima vezanima uz izgradnju učinkovitije javne uprave i, hajmo reći, osnovnih uvjeta da država bude bolja. O nekakvim svjetonazorskim pitanjima nije se nikada raspravljalo, barem dok sam ja tamo bio, a Most je tada doista bio sastavljen od ljudi različitih svjetonazorskih pogleda. Budući da ta pitanja nisu uopće bila u prvom planu, stav je bio da će se dopuštati sloboda svakog potencijalnog budućeg zastupnika kako takva pitanja ne bi dovela do razdvajanja Mosta u onoj elementarnoj zadaći – da se popravi funkcioniranje države.

Koliko se sjećam, niti nakon izbora (kada je Most ušao u Sabor i Vladu, nap.a.) nije došlo do sličnih rasprava unutar kluba zastupnika. Istina je da je Most nastao kao stranka još 2013. godine u Metkoviću, ali kao komunalna stranka, ne na temelju svjetonazorskih pitanja. Naravno, sada je pitanje je li ono što u Saboru imamo kao Klub zastupnika Mosta ujedno i stranka, ali to je pitanje za njih”, kaže Relković. Smatra da će se do sljedećih parlamentarnih izbora Most morati definirati jer više nema kapacitet biti trećom strankom po snazi, kakav je imao kada je išao na izbore 2015. i 2016. godine.

“Tada su ključna bila pitanja javne uprave, pravosuđa, unutarnjih poslova… i to je bila logika platforme, a ne stranke. Sada je pitanje hoće li Most u idućim ciklusima ići do kraja definirati se kao stranka. S tim da tada automatski bira i biračko tijelo koje više potencijalno ne zahvaćaju svi sadašnji članovi kluba u kojem ima i bivših članova SDP-a (Tomislav Žagar) i Živog zida (Hrvoje Runtić) pa čak ni svi ljudi iz same platforme jer, pretpostavljam, Ines Strenja Linić imaju jedno mišljenje, a Nikola Grmoja i Miro Bulj posve drugo. U tom smislu, Most je u nekakvoj finalizaciji svoje definicije”, smatra Relković.

MOSTOVCI ŽELE DA TINEJDŽERI OD 16 GODINA MOGU GLASOVATI: ‘Mlade treba uključiti u politički život’

‘Most nema druge rezervne opcije osim HDZ-a’

Relkovića smo na koncu pitali koliko je izvjesna situacija da prilikom glasovanja o prijedlogu Zakona o udomiteljstvu, kao oglednom primjeru svjetonazorske teme, Most podrži HDZ, a HDZ-ov partner HNS uskrati podršku.

“Ne mogu reći koliko je veliko neprijateljstvo unutar Mosta prema HDZ-u pa da to učine ili ne učine. Možda da ne budu prisutni u Saboru priikom glasovanja? Pretpostavljam da bi u Mostu mogli reći da će im članovi glasovati po savjesti pa će ih, paušalno govoreći, 80 posto biti za jednu stranu, a 20 za drugu. No, paradoksalno je da su najžešći protivnici HDZ-a u Mostu oni koji su svjetonazorski najdesniji. S tim da govorimo o HDZ-u sa sadašnjim vodstvom”, ističe Relković.

Po njegovu mišljenju, Most nema druge rezervne opcije za suradnju na nekim budućim izborima osim HDZ-a.

“U tom smislu Mostu ne preostaje drugo nego čekati promjene u HDZ-u i onu opciju u toj stranci kojoj bi bio skloniji. Ali, do tada će se i Most morati profilirati i više neće moći biti u sastavu u kakvom je danas. Pretpostavljam da će sljedeći parlamentarni izbori redefinirati poziciju Mosta. S tim da Mostu treba i biračka širina, jer svakim sužavanjem svoga biračkog tijela oni padaju prema izbornom pragu i ulaze u prostor u kojemu su Nezavisni za Hrvatsku, Hrast i još neke slične stranke. U svakom slučaju, pred Mostom su pitanja o tome gdje spadaju”, zaključio je Relković.

BIVŠI STRATEG MOSTA SECIRAO HRVATSKE STRANKE: ‘Most je kružni tok bez izlaza, Živi zid slijepa, SDP pokrpana ulica, a HDZ…’

Povratak na Net.hr