NISU PRESTALI DOLAZITI

PET GODINA OD PRVOG MIGRANTSKOG VALA U HRVATSKOJ: Imali smo empatiju, ali brzo je pala maska solidarnosti; Rješenja još nema

Dok se migranti utapaju u Mediteranu, Europa sliježe ramenima

Prije pet godina, 16. rujna 2015. Hrvatskom je krenuo masovni val ljudi koji traže bolju budućnost na zapadu Europe. Tada je Hrvatska pomagala izbjeglicama, također smo imali stožer, ali iz Opatovca pa pozorno pratili njihove izvještaje o tome što se događa s ljudima koji su pobjegli iz ratom pogođenih zemalja. Tada smo bili ponosni na hrvatske policajce koji u naručju nose promrzlu djecu iz Sirije, a ljudi su im na putu dijelili vodu i kuhane obroke.

Te godine dnevno je stizalo preko 10.000 ljudi pa su vlakom prebacivani do mađarske ili slovenske granice. Međutim, pet godina kasnije, 2020. godine, situacija je bitno drugačija. Migranti i strašenje migrantima postala je glavna populistička tema na kojoj je desnica ojačala na cijelom europskom kontinentu. Dok se migranti utapaju u Mediteranu, Europa sliježe ramenima.

JESU LI ONI SPALILI MIGRANTSKI KAMP NA LEZBOSU? Grci uhitili petoricu migranata, šesti je u bijegu; mještani sve nezadovoljniji

Kako je odnos prema migrantima u Hrvatskoj izgledao 2015.?

Izbjeglice su prije točno pet godina u bijegu od rata i terorista, kroz kukuruzišta, došli u Hrvatsku. Većinom su to bili Sirijci koji su prešli zelenu granicu Hrvatske i Srbije kod Šida te su došli do Ilače i Tovarnika. U Lijepu našu migranti su dolazili žedni i gladni i s tragičnim potresnim sudbinama. Većina njih bježala je pred teroristima Islamske države te im je jedini cilj bio mirni zapad bez rata.

Kako podsjeća RTL, u samo par dana trebalo je napraviti izbjeglički kamp u Opatovcu. U razdoblju od sedam mjeseci kroz Hrvatsku je prošlo 650.000 migranata. Većinu njih hranio je i oblačio Crveni križ. Prije pet godina u kampovima je podijeljeno 615 tona hrane, 580.000 litara pitke vode, 175.000 pokrivača i 81 tona odjeće.

“Za vrijeme izbjegličke krize, podatak koji imam je da je 54 milijuna kuna na tražitelje međunarodne zaštite koji su u prihvatilištima Zagreb i Kutina. To je većina sredstava iz EU fondova, ali moramo reći da tu nije uključena ona brojka volonterskih sati, to je jedna nemjerljiva vrijednost”, kaže za RTL Marina Mihić iz Crvenog križa.

Prema Sloveniji i Mađarskoj, HŽ je od rujna 2015. do ožujka 2016. prevozio migrante pa su u 525 vlakova prevezli skoro 570.000 migranata. Posljednja stanica, odakle su migranti nastavili pješice prema Sloveniji, bila je Sutla. Mađari i Slovenci tada su nerado primali migrante i zato su kritizirali vladu Zorana Milanovića. Tada je Orbanova vojska na graničnom prijelazu kod Petrovog sela u Baranji, dočekala izbjeglice u oklopnjacima i s dugim cijevima.

Vrlo brzo, država je opasana žilet žicom. Prva koja se ogradila bila je Mađarska, no nedugo nakon nje, isti primjer je slijedila i Slovenija koja je duž granice s Hrvatskom postavila žilet žicu i panel ogradu.

GRČKI PREMIJER: ‘Izgradit ćemo trajni prihvatni centar na Lezbosu’; Migrantima to baš i nije sjelo: ‘Nećemo više u pakao Morije!’

Migrantska kriza bila ‘triger’ jačanja radikalne desnice u Europi

Označilo je to početak kraja zajedništva i slobodnog kretanja u EU… razbijen je mit o solidarnosti Europljana i maske su pale. Države članice međusobno su se svađale, a Bruxelles nije znao kako stati na kraj tom problemu. Preko tri milijuna migranata došlo je tijekom proteklih pet godina u Europu, a njihovim dolaskom, u Europi je počela jačati radikalna desnica, i to u svim državama.

“Jačanje radikalnih desnih platformi nisu samo posljedica migrantske krize. Kriza je bila samo triger za njihovim jačanjem. Te političke platforme su iskorištavale možda loše politike u nekim državama i koruptivne procese u nekim državama i onda su počele zagovarati određene političke ideje za koje se vjerovalo da su izumrle na europskom prostoru”, objašnjava za RTL Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku.

U nekim državama su pet godina kasnije na vlast došle antimigrantske politike – granice se strogo čuvaju, a od tada je 56.000 ljudi nezakonito pokušalo ući u Lijepu našu. Što se tiče raspodjele migranata, Europa se jedva dogovorila te se paralelno nateže s Turskom koja je 2019. prijetila puštanjem novih milijuna iz svojih kampova. Profesor Cvrtila kaže da je kriza, nalik onoj prije pet godina, moguća jedino ako Turska promijeni politiku.

ILEGALNI MIGRANTI LUTALI ZAGREBOM: Došli na tek nekoliko metara od MUP-a, nepoznato tko ih je prokrijumčario

EU i BiH nema rješenje za migrante

“Negdje oko 20 do 25 milijuna ljudi je u nekom pokretu prema sjeveru odnosno zapadu, odnosno prema Europskoj uniji. Otprilike 4,5 milijuna ljudi koje je izbjeglo iz Sirije nalazi se u Turskoj. Dolaze novi iz Afganistana, Pakistana, Tunisa, većinom ekonomski migranti”, kaže Cvrtila.

Na putu do grčkih otoka, dio migranata gubi živote u sredozemlju. Prije nekoliko dana na grčkom otoku Lezbosu je izgorio jedan od najvećih kampova i to uslijed pandemija koronavirusa. Kulminacija ovih događaja bili su prosvjedi. U isto vrijeme, na vratima EU i BiH nema rješenja za migrantsko pitanje. Naime, korupcija, interesi i različite vlade doveli su do toga da BiH postane “hot spot” za migrante.

Danas na ulicama bosanskih i hercegovačkih gradova hoda otprilike 10.000 migranata.

IZGORIO NAJVEĆI GRČKI MIGRANTSKI KAMP; Jedni optužuju migrante, a drugi mještane: ‘Ovo je humanitarna katastrofa’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr