Na domaćim tržnicama pojavile su se i prve trešnje, koje su inače među najtraženijim voćem u Europskoj uniji s izuzetno visokom maloprodajnom cijenom. No, prema procjenama stručnjaka, ovogodišnji urod trešanja u Hrvatskoj bit će prepolovljen, maksimalno do 650 tona, na što je dijelom utjecao mraz koji je u dva navrata nanio štete u kontinentalnoj Hrvatskoj, piše Glas Slavonije. No, nije to jedini razlog.
Od 40 kuna na tržnicama i čak 45 kuna u trgovinama
"Zbog znatno slabijeg uroda nego prethodnih godina i znatnog prekida u lancu opskrbe na globalnom tržištu zbog koronakrize te nedostatka radne snage u brojnim zemljama koje imaju veliku proizvodnju trešanja, kao i velike potražnje s tržišta Njemačke i skandinavskih zemalja, očekujemo da će ovo voće, u kojemu je Hrvatska u normalnim sezonama samodostatna, imati na tržištu iznimno visoku cijenu. Procjena je da će trgovački lanci ove godine manje na policama imati uvozne trešnje, te da će ovogodišnja cijena biti znatno viša nego prijašnjih godina", navodi se u analizi Smartera, konzultantske tvrtke u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Polazna cijena ove je godine 40 kuna za kilogram na tržnicama, te čak 45 kuna u trgovinama. Usporedbe radi, lani je prosječna cijena kilograma trešanja na tržnicama bila 27,48 kuna, a tijekom glavne sezone išla je do maksimalnih 38,75 kuna. Prosječna cijena u trgovinama lani je bila 38,18 kuna. Trenutna otkupna cijena na područjima Dalmacije, gdje su posljednjih godina posađeni novi nasadi trešanja, ne ide ispod 30 kuna, a ona će se možda korigirati naniže tek kada se za sedam do deset dana na tržištu pojave trešnje iz kontinentalnog dijela Hrvatske.
Proizvodimo sve manje, uvozimo sve više
Visoka cijena trešanja jedan je od glavnih razloga slabije konzumacije. Prema procjenama, prosječno se u Hrvatskoj konzumira između dva i dva i pol kilograma trešanja po glavi stanovnika, a prosjek u razvijenim europskim zemljama i Turskoj kao velikom proizvođaču je oko osam, pa i više kilograma. Stručnjaci tvrde kako je za odluku o kupnji trešnje presudna cijena te da kupovna moć hrvatskih potrošača podnosi cijenu koja se kreće do maksimalno 25 kuna za kilogram, a to je prag do kojeg se može govoriti o dobroj prodaji. Sve iznad te cijene smanjuje prodaju za 30 i više posto, piše Glas Slavonije.
U Hrvatskoj su se lani trešnje proizvodile na 681 hektara površine, gotovo 300 hektara manje nego 2016. godine. Proizvodnja je s 1405 tona u 2015. godini prošle sezone pala na 1091 tonu, a procjene govore da bi ovogodišnja sezona mogla biti jedna od najlošijih. S druge strane, lani smo uvezli 723 tone trešanja u vrijednosti 1,17 milijuna eura, i to najviše iz Grčke (488 tona za 580.000 eura), Njemačke (96 tona), Italije (67 tona) te Srbije (20 tona). Istodobno, domaći izvoz trešanja lani je bio 177,6 tona i vrijedan 297.000 eura.
