ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO

OVO SU ‘BOGATAŠI IZ CENTRA’: Nakon potresa su za obnovu zgrade dali skoro 100.000 kuna, a pazite što su dobili zauzvrat

Stanari zgrade na uglu Ilice i Čanićeve ulice u Zagrebu su nakon potresa iz pričuve izdvojili 58.000 kuna za rušenje pet dimnjaka, 18.000 kuna za nacrte projekta sanacije dimnjaka, 12.000 kuna za izradu elaborata obnove pročelja, sami su popravili krov, a iz svog su džepa financirali i uklanjanje ukrasnog vijenca s vrha zgrade i drugih fasadnih ukrasa te obnovu krova, da bi od Grada Zagreba dobili 50 cigli, 10 kvadratnih metara crijepa i nekoliko letvi

Priča 10 vlasnika stanova zgrade na uglu zagrebačke Ilice i Čanićeve ulice baca novo svjetlo na to treba li i kako država sudjelovati u obnovi grada nakon potresa. Naime, oni su plaćali pričuvu za obnovu fasade krovišta i balkona na zgradi koja je izgrađena 1909. godine i vodi se kao kulturno dobro. No, nakon potresa su o svom trošku dali ukloniti pet dimnjaka i ukrasni vijenac, a svaki pokušaj obnove žele im masno naplatiti. Njihova priča ne počinje s potresom, ali je on produbio njihove probleme.

“Prije pet godina smo pokušali angažirati izvođača i prikupili smo ponude. Dobili smo ponudu na 1,5 milijuna kuna, što nam je odgovaralo, ali tadašnji upravitelj Gradsko i stambeno komunalno gospodarstvo, koje je gradska tvrtka, reklo nam je da taj izvođač nema licencu za obnavljanje kulturnog dobra. Njihov izvođač s licencom ponudio je iste radove za 3,5 milijuna kuna, što nam je bilo previše i neprihvatljivo skupo”, pojasnila je za 24sata bivša predstavnica suvlasnika, Snježana Bognar.

SKELA ĆE OSTATI SIMBOL CENTRA ZAGREBA: Grad nakon potresa obustavio obnovu oštećene zgrade, a stanari u dugovima…

Šestogodišnje čekanje obnove

Jednom balkonu i ukrasu na vrhu zgrade prijetilo je urušavanje godinama prije potresa, no GSKG je samo postavilo podupirače koji i danas ondje stoje te zabranilo vlasnicima sanaciju. No, zbog tih su oštećenja njihovu zgradu još prije sedam godina stavili na 51. mjesto liste priioriteta za sufinanciranje obnove iz spomeničke rente. Na tom se popisu nalazi 150 zgrada kojima je Grad Zagreb trebao sufinancirati obnovu. No, dosad je obnovljeno njih svega šest.

“Postavili su nam i skelu kako bi zaštitili prolaznike od pada ukrasa sa zgrade ili dijelova fasade. Rekli su nam da je to privremeno. A mi smo najam te skele plaćali 36.000 kuna godišnje. I tako šest godina, dok sad više nismo htjeli plaćati i tražili smo da je uklone”, rekao je sadašnji predstavnik suvlasnika, Adrian Kučić.

SABORSKI ODBOR ZA GRADITELJSTVO PODUPRO PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZAGREBA: Obnova će se vršiti na četiri načina

KAKO DO KONDENZACIJSKOG BOJLERA? Svi kojima je dom oštećen u potresu moći će dobiti 8000 kuna; Ovo su uvjeti…

Čekaju sufinanciranje bojlera

Nakon potresa su iz pričuve morali izdvojiti 58.000 kuna za rušenje pet dimnjaka, sami su popravili krov, a sada rade na projektu sanacije dimnjaka čiji nacrti koštaju 18.000 kuna, tu je i izrada elaborata obnove pročelja, koja je koštala 12.000 kuna, a iz svog su džepa financirali i uklanjanje ukrasnog vijenca s vrha zgrade i drugih fasadnih ukrasa. Zauzvrat su, bez obzira na to što je zgrada zaštićeno kulturno dobro, dobili 50 cigli, crijepova dovoljno da pokriju 10 kvadratnih metara te nekoliko letvi za krov.

Još od 22. ožujka nemaju toplu vodu, jer su svi morali zamijeniti bojlere i sada se nadaju da će im država to sufinancirati kako je i obećala. Za to vrijeme ih ljute priče o “bogatašima u centru Zagreba” koji nisu održavali svoju imovinu, jer oni to žele učiniti, ali ne mogu jer ih na svakom koraku nastoje “oderati”.

“Ako je zgrada kulturno dobro, bilo bi u redu da nakon potresa država i grad pomognu stanarima u obnovi. Mi smo itekako spremni sudjelovati, ali na pošteni način, a ne da se obnova iskoristi za priliku da se s paprenim cijenama izvuče novac”, zaključuju žitelji zgrade.

ZNATE LI ŠTO JE MILAN BANDIĆ IZJAVIO? ‘Za štetu od potresa su ljudi sami krivi jer nisu ulagali u svoju imovinu’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr