Novi porazni podaci - Hrvatska je na samom vrhu Europske unije po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, smatra kako podatak prema kojem bi polovina hrvatskih srednjoškolaca zabranila LGBT osobama da govore u javnosti, a 48 posto njih homoseksualnost smatra bolešću, pokazuje da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta.
Daleko od onoga što bi trebalo biti
'Rezultati svih recentnih istraživanja razlog su za zabrinutost i pokazuju da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta, unatoč pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu', rekla je pravobraniteljica za Novi list upitana za komentar o incidentu u kojem je na klub Super Super bačen suzavac u noći s 11. na 12 veljače.
'Društvena atmosfera prema LGBT osobama daleko je od onakve kakvu bismo željeli i kakva bi trebala biti, sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim mehanizmima koji jamče zaštitu od diskriminacije', dodaje Ljubičić.
Neki bi kriminalizirali homoseksualnost
Prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koje su 2015. proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja, 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću, dok polovina srednjoškolaca smatra da bi LGBT osobama 'trebalo zabraniti javne istupe jer time loše utječu na mlade'. Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, smatra da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju.
Da stvar bude gora, istraživanje koje je u nekoliko zemalja provelo Međunarodno udruženje LGBT osoba, ILGA, pokazalo je kako devet posto Hrvata smatra da bi homoseksualizam trebalo kriminalizirati, dok bi se četvrtina ispitanika, 25 posto, 'osjećala loše' kad bi za susjeda imali LGBT osobu.
Problem neprijavljivanja
Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja, njih čak 22 posto.
Pravobraniteljica konstatira kako je evidentan problem neprijavljivanja nasilja. Jedan od razloga zbog kojega žrtve najčešće ne prijavljuju nasilje vjerojatno je taj što je psihičko nasilje najzastupljeniji oblik, a ono se općenito rijetko prijavljuje.
