'UZROK JE DALEKO OD PETRINJE'

‘OVO JE BIO NAJJAČI POTRES U RH OTKAKO POSTOJE SEIZMOGRAFI’: Stručnjaci komentirali teoriju zavjere koja trenutno kruži

Razoran potres koji je u utorak pogodio Banovinu dogodio se na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem

Dok spasioci obilaze raštrkana banijska sela, seizmolog dr. Josip Stipčević s kolegama s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGN), na čelu s prof. Brunom Tomljenovićem, obilazi područje oko epicentra razornog petrinjskog potresa.

“Mi smo na terenu kako bismo istražili je li puknuće rasjeda u blizini Petrinje vidljivo na površini. Kod ovako jakih potresa očekujemo da je takva manifestacija na površini moguća. Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo procijeniti gdje se točno nalazi rasjed, kakav je bio pomak po njemu te kolika je dužina rasjeda koji je pukao”, rekao je Josip Stipčević za Jutarnji list. Dr. Stipčević docent je na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

NADBISKUP BARIŠIĆ: ‘Skupo smo platili ulaznicu u ovu Novu godinu, ali smo iz 2020. ponijeli i nešto dobro’

‘NAJVEĆA RUPTURA U EUROPI JOŠ OD NORCIJE’: Nove satelitske snimke otkrile – tlo na petrinjskom području spustilo se za čak 35 centimetara

Potres na graničnom rasjedu između dvaju vro različitih tektonskih blokova

“Glavni petrinjski potres magnitude 6,2 prema Richteru je najjači potres koji smo kod nas zabilježili otkad postoje seizmografi u Hrvatskoj. Potres se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Ovaj rasjed je granični rasjed između dvaju vrlo različitih tektonskih blokova, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima”, pojasnio je Stipčević.

Naglasio je da se glavni uzrok petrinjskih potresa nalazi na području Jadrana. “Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina. Ova “naša” mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresa u Hrvatskoj, Italiji, BiH, Sloveniji i svim okolnim područjima”, dodao je Stipčević.

Lateralni pomak

Prve procjene govore da se razorni petrinjski potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km. “Ako pobliže pogledamo rasjedni sustav na kojem se potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni, tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na plohi okomitoj na površinu.

Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom. Ovakav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku”, kaže on.

Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909., kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5,8 prema Richteru čijom je analizom Andrija Mohorovičić otkrio Mohorovičićev diskontinuitet (ploha diskontinuiteta koja odjeljuje koru od plašta Zemlje), što je jedno od najvažnijih otkrića u hrvatskoj znanosti.

“Nakon toga događaja 1909., kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, počeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploha uslijed djelovanja tektonskih sila. Dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalnu trešnju na području Gline i Petrinje. Znali smo da je na ovom području moguć snažan potres, ali da ste nas prije godinu dana pitali je li moguć potres magnitude 6,2, rekli bismo – ne”, naglasio je Stipčević.

Sličnost s Banjom Lukom

Stipčević se osvrnuo na sličnosti između petrinjskog i potresa magnitude 6,6 koji je pogodio Banju Luku 1969. “Još se mora istražiti je li se petrinjski potres dogodio na istom rasjedu kao i onaj u Banjoj Luci. Tamo se dogodio niz jakih potresa koji su prethodili glavnom. Slično je bilo i u Petrinji gdje su u ponedjeljak ujutro zabilježena dva jaka potresa koja su prethodila razornom potresu u utorak”, rekao je Stipčević i dodaje da je za očekivati niz jakih potresa, ali ipak ne tako jakih kao razorni potres koji je pogodio Petrinju u utorak.

‘Ovi potresi neće aktivirati rasjed u Markuševcu’

Teorije koje se šire društvenim mrežama da će potresi u okolici Petrinje ponovno aktivirati rasjed kod Markuševca za Jutarnji je komentirao i Stipčević. “Za to nema nikakvih indikacija jer to su dva rasjedna sustava koja nisu vezana iako se nalaze blizu. Koincidencija da su se na dva rasjedna sustava u razmaku od nekoliko mjeseci dogodili jaki potresi je zanimljiva, ali ne možemo povući nikakvu paralelu”, kazao je Stipčević.

Da je uzrok petrinjskih potresa tehnologija frakiranja te da je potres u Petrinji povezan s potresom koji je prije nekoliko mjeseci pogodio Tursku, Stipčević je rekao da su ti navodi besmisleni i izvan pameti. “Ne samo da se frakiranje u RH i ne radi, nego su potresi prirodne pojave koje nastaju duboko u unutrašnjosti zemlje”, zaključio je.

BAŠ SVI SU UZ HRVATE U BANIJI, ALI OVI LJUDI IMAJU POSEBAN PLAN: ‘Ako svi gradovi i općine pristanu, možemo sve obnoviti već ove zime’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr