OHRABRUJUĆE BROJKE

OVAJ SEGMENT TURIZMA U DOBA KORONE POSTAO JE VELIKI HIT: ‘Izgubili smo osam tjedana, ali bi mogli doći na 75 posto lanjskog rezultata’

‘Mi smo bili optimisti od početka i imali smo snage vjerovati da će brod biti nešto što će omogućiti izolaciju. I zaista se to i pokazalo na našu sreću’, kaže Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri HGK

Dok svi, zbog pandemije koronavirusa, strepe nad rezultatima turističke sezone i dok su hoteli poluprazni, a iznajmljivači moraju ozbiljno rušiti prijašnje cijene kako bi napunili svoje smještajne kapacitete, dotle su marine otvorene i popunjene.

Nautika je, piše Novi list, ove turističke sezone, u okolnostima koronakrize, jedan od najuspješnijih turističkih segmenata.  Očekivano je prva počela dobivati goste, a za dobar rezultat ključnom se pokazala činjenica da u hrvatskim marinama većinu vezova u najmu imaju stalni gosti sa svojim plovilima.

IPAK NIJE TAKO STRAŠNO: U RH je trenutno 800.00 turista, ponegdje više nema ni mjesta: ‘Popunjeni smo 100 posto’

Brod omogućava izolaciju

“Mi smo bili optimisti od početka i imali smo snage vjerovati da će brod biti nešto što će omogućiti izolaciju. I zaista se to i pokazalo na našu sreću. Tako je 8. svibnja, kada su otvorene granice, već krenuo prvi niz dolazaka. (…) Ove godine smo uslijed ove situacije prve dolaske vlasnika plovila imali u svibnju, a obično bi to bilo u travnju, odnosno najčešće oko Uskrsa. Činjenica je da smo izgubili nekih osam tjedana na početku, ali se to kod vlasnika plovila nadoknadilo odmah po otvaranju granica. Isto tako, čarter je zaživio, ali ne u punom obimu. Osobito se to odnosi na južni dio obale. Negdje do Zadra imate i čartera koji je u punom pogonu, ali isto tako u destinacijama koje su oslonjene na aviogoste, a koji su izostali, kolege iz čarter tvrtki imaju problem”, kazao je za Novi list Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prema podacima Ministarstva mora, za brodove pod stranom zastavom lani je od 1. siječnja do 30. srpnja bilo prodano blizu 43.000 vinjeta, a ove godine oko 28.000, što nije tako loš rezultat. Kod jahti većih od 20 metara još su bolji rezultati pa se ove godine bilježi njihovih 669 dolazaka što je 83 posto od lanjskog rezultata. Čarter gostiju je lani do 30. srpnja bilo 317.000, a ove godine u istom periodu 112.000 što je 35 posto lanjskih brojki, s tim da time nisu obuhvaćeni stalni gosti, odnosno plovila na stalnom vezu.

OPTIMIZAM S EVISITORA: U srpnju u Hrvatskoj preko 18 milijuna noćenja i više od dva milijuna dolazaka

‘Kasd pandemija prođe, birat će se jeftinija destinacija’

Treba uzeti u obzir da u marinama ima puno brodova koji su pod hrvatskom zastavom, a u stranom vlasništvu, a čiji je broj značajno povećan kada je Hrvatska ušla u članstvo EU-a. U strukturi nautičara najbrojniji su Austrijanci, Nijemci, Slovenci i Talijani koji imaju svoja plovila u hrvatskim marinama.

“Činjenica da Hrvatska u nautici ima stalne goste i da je većina plovila u marinama u vlasništvu tih klijenata, ove se godine pokazala kao velika prednost”, kazao je Lisjak dodavši kako se 70 posto vezova u marinama odnosi na stalne klijente, a 30 posto na čarter.

Na pitanje što radi konkurencija, Lisjak navodi kako druge zemlje prije svega spuštaju turistički PDV, trude se napraviti porezne olakšice za segment nautike i već pripremaju za vrijeme iz korone.

“Mi smo trenutačno fokusirani na praćenje ostvarenja, no zemlje oko nas poput Turske ili Grčke promišljaju dugoročnije te spuštaju stopu PDV-a kako bi kasnije bili konkurentniji. Sada se destinacija za odmor bira prema tome koja destinacija ima manje zaraženih, no kada pandemija prođe, birat će se po tome koja je destinacija jeftinija”, rekao je Lisjak za Novi list.

‘Nautika je puno više od brodova i vezova u marinama’

​Najveći lanac marina na Jadranu, ACI, tijekom lipnja je omogućio povoljnije uvjete za nautičare u sve 22 marine diljem Jadrana s više od 5800 vezova, što je rezultiralo prihodom od 51,8 milijuna kuna za usluge godišnjeg veza. To je gotovo na razini ostvarenog prihoda od 51,9 milijuna kuna u razdoblju od siječnja do lipnja prošle godine.

“Svjesni činjenice da je nautika puno više od brodova i vezova u marinama, svojim smo poslovnim partnerima u proteklom razdoblju izravno pomogli kroz ukidanje naknada za čarter, ukidanje naplate najamnina tijekom razdoblja zabrane rada većine uslužnih djelatnosti, kao i mogućnostima korištenja besplatnih dnevnih vezova za godišnjake tijekom mjeseca lipnja”, kažu u ACI-ju.

Lisjak, predsjednik Udruženja marina Hrvatske, oprezno pak predviđa da bi, ako epidemiološka situacija ostane stabilna kao i vremenske prilike, do kraja rujna domaći nautički turizam mogao doći do čak 75 posto lanjskog rezultata. Hrvatska je, inače, po veličini svoje čarter flote (plovila za najam) prva destinacija na Mediteranu, i od 17.000 vezova u hrvatskim marinama, oko 4.500 vezova otpada na čarter. No, pad prihoda u čarteru je velik te se procjenjuje da je ostvareno 30-ak posto od prošle godine u prvih sedam mjeseci, a u srpnju nekih 40 posto. U tom segmentu nadaju se da će uspjeti doći do 50-ak posto lanjskog prometa.

U Jadranu je trenutačno 120 megajahti

Novi list piše kako je u hrvatskom Jadranu trenutačno oko 120 megajahti, plovila dužih od 25 metara, među kojima su i brodovi i od čak 160 metara, vrijedni i po pola milijarde dolara. Dolaskom koronakrize su vlasnici i menadžmenti kompanija koje upravljaju tim megajahtama odlučili su posjetiti Jadran koji im je bio zanimljiv.

“Na njih se nije odnosila obveza samoizolacije. I to je dovelo veći broj tih brodova na Jadran što je dobro jer su megajahte veliki potrošači, kada uplove u Jadran, ostavljaju milijune kuna gdje god stanu. No to je jedan mali dio nautike u svim našim marinama. Jasno, dobrodošao, dobar za promociju i za budućnost, s time da trebamo riješiti infrastrukturu za takve brodove te porezne olakšice”, kazao je Lisjak.

[FOTO] MAGICOVA MEGALUKSUZNA JAHTA OD 150 MILIJUNA DOLARA: Najveće je američko plovilo za osobnu upotrebu; Tjedni joj je najam 6 milijuna kuna

Povratak na Net.hr