Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ŠOK NA KORČULI

OTOČANI SU BIJESNI, POPULARNA PLAŽA OSVANULA IZA OGRADE JE ZABETONIRANA: Teren za to su pripremili fratri iz samostana?

Dio radova na mostu u Mandraču zaista se izvodi na čestici 139 koja je pomorsko dobro, no problem su i čestice koje su u privatnom vlasništvu

Korčulani su ostali u šoku nakon što su vidjeli da je popularno kupalište Mandrač osvanulo zabetonirano i ograđeno željeznom ogradom. Kako Slobodna Dalmacija doznaje od Lučke kapetanije Korčula, ispostave u Korčuli, inspektori su u četvrtak izdali usmenu zabranu izvođenja svih radova pokraj Dominikanskog samostana sv. Nikole u Korčuli zbog, kako ističu, nedopuštenih radova na pomorskom dobru.

Zabetonirana plaža naišla je na neodobravanje građana Korčule te izazvalo burne reakcije. Dominikanski samostan sv. Nikole nalazi se na jednoj od najljepših gradskih lokacija, a odmah je uz samostan i zaklonjena lučica lokalnog naziva Mandrač, koju Korčulani, osim veza za barke, koriste i kao kupalište.

LJUDI U STRAHU ZA ZDRAVLJE ZBOG FEKALIJA NA PLAŽI: Građani tvrde da vlasnik kafića prazni septičku jamu odmah do mora

Dominikanci iz samostana pripremali teren za privatnog investitora

Priča o Mandraču započinje prije nekoliko godina, kad su dominikanci uklonili dugogodišnje čemprese u blizini samostana što je izazvalo polemike na duštvenim mrežama, piše Slobodna Dalmacija. Dio Korčulana je odobravao pothvat dominikanaca u želji očuvanja okolišta i uzgoja plemenitih kultura, međutim, dominikanci su pripremali teren za privatnog investitora, tvrtku Villa Gabriela d.o.o. iz Zagreba. Potvrdom na Glavni projekt, koju je izdala i potpisala pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća, dopušta se unutarnje uređenje zgrade i okoliša na česticama zgrade i zemlje odmah uz samostan.

Riječ je o zgradi 495/1, smještenoj odmah uz more. Ona je u prošlosti služila kao zaklonište za barke ili frušturica. Osim što se čestice nalaze u šest metara neopozivog zakonskog pojasa pomorskog dobra, one su označene i kao A zona kulturnog dobra potpune zaštite povijesnih struktura, no to nije spriječilo investitore da na stoljetnom mostu naliju betonsku podlogu, zalijepe pločice, u kamen zabiju željezne stupove i ograde most užetom kako ga lokalno stanovništvo ne bi moglo koristiti, a sve uz dozvolu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, izvještava Slobodna Dalmacija.

Premda je dozvola izdana 17. svibnja, par Korčulana koji žive baš na tom mjestu kažu da su radovi počeli ranije. Slobodna Dalmacija je od gradonačelnika Korčule, Andrije Fabrisa, saznala da su komunalni redari nakon pregleda gradilišta slučaj prijavili Lučkoj kapetaniji, Ispostavi u Korčuli, a inspektori su u četvrtak tijekom jutra obustavili radove. Iz Lučke kapetanije poručuju da su uzete izjave svjedoka i da je utvrđeno izvođenje radova na pomorskom dobru te da su izdali usmenu zabranu svih radova.

TALIJAN MRTAV-HLADAN ZAKLJUČAO PRISTUP PREKRASNOJ PLAŽI: Izgradio betonske stepenice, stavio ogradu i video nadzor

Iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ‘nema izjava’

I dalje ostaje visjeti u zraku pitanje kako je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao potvrdu na Glavni projekt koji predviđa betoniranje i zabijanje stupova na pomorskom dobru i to na česticama koje su zaštićene kao spomenik kulture i kulturno dobro A kategorije? Pročelnica Žana Baća kazala je da ne želi davati nikakve izjave dok se ne završi inspekcijski nalaz. Zato su novinari Slobodne Dalmacije provjerili obaveze investitora u Upravnom odjelu za gospodarstvo i more.

Dio radova na mostu u Mandraču zaista se izvodi na čestici 139 koja je pomorsko dobro, no problem su i čestice koje su u privatnom vlasništvu. Ako imate zgradu koja se nalazi unutar šest metara pomorskog dobra, bez obzira što ste vlasnik, ne možete izvoditi nikakve radove bez posebnih dozvola, koncesijskih odobrenja i koncesija.

“Županija nije izdavala nikakve dozvole ni koncesije na području uz Dominikanski samostan sv. Nikole na Korčuli niti smo dobili ikakav zahtjev za dozvole, suglasnosti i koncesije”, poručuje Ivo Klaić, v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more u Dubrovniku.

Novinari su pitali i Grad Korčulu jesu li za sporni most u Mandraču i zgradu izdana ili zatražena koncesijska odobrenja na što im je Mirjana Burica Žuvela, pročelnica Upravnog odjela za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, potvrdila kako nikakva odobrenja nisu izdana niti zatražena od investitora. Novinari su pokušali doći i do dominikanaca, ali bezuspješno, jer se ne javljaju na telefon.

Ono što su neslužbeno od građana doznali jest da je investitor jedan zagrebački poduzetnik koji vodi narodnjački klub.

LJUDI SU BIJESNI ZBOG SITUACIJE NA BAČVICAMA: ‘Ne mislim dati te silne novce, još će početi naplaćivati ulaz’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr