Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ŠTO ĆE OPSTATI?

OSTAT ĆEMO BEZ BRESKVI, PAPRIKE, LUBENICE, JAGODA… Zbog ekstremnih uvjeta hranit ćemo se puno drugačije?

Najosjetljiviji na nedostatak vode su citrusi, nektarina, breskva, ali i različite povrtne kulture kao što su paprika, patlidžan, lubenica, zatim jagodasto voće i stolne sorte vinove loze

Klimatske promjene najviše štete uzrokovat će sektoru poljoprivrede te će se zbog njih do 2050. godine prinos poljoprivrednih kultura koje se trenutno uzgajaju u Hrvatskoj smanjiti za čak tri do osam posto.

Utjecaj je i ovako vidljiv već duže vrijeme, a najčešće se očituje u ranijem dozrijevanju, smanjenom prinosu i manjoj veličini plodova, rekao je za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Goran Zdunić, agronom iz Zavoda za biljne znanosti splitskog Instituta za jadranske kulture.

“Klimatske promjene znače učestaliju pojavu ekstremnih klimatskih uvjeta, što se manifestira kroz jako vruća i dugotrajna razdoblja bez oborina, ali ponekad i suprotno, kroz obilne oborine. Naročito veliki problem se očituje u nedostatku oborina, što izrazito nepovoljno utječe na produktivnost biljaka, snižavajući prinos”, zaključuje.

Novo istraživanje je pokazalo da mediteranska prehrana smanjuje rizik od nemoći u starijoj životnoj dobi

To ne znači da ćemo u budućnosti automatski prestati uzgajati poljoprivredne kulture na koje smo se navikli te početi uvoditi tropske kulture poput manga, kokosa i banana u Dalmaciji.

“Izbor sorti, i to naročito onih tolerantnijih na sušu, bit će ključan za osiguravanje kvalitetnog prinosa. Tolerantnost na sušu je prilično složeno svojstvo i treba napomenuti da nema posve tolerantnih poljoprivrednih kultura. Tek nešto veću tolerantnost na sušu nasuprot ostalih kultura pokazuju badem, smokva i maslina”, navodi Zdunić.

Oni su najosjetljiviji

Najosjetljiviji na nedostatak vode su citrusi, nektarina, breskva, ali i različite povrtne kulture kao što su paprika, patlidžan, lubenica, zatim jagodasto voće i stolne sorte vinove loze.

Izborom sorte kraće ili duže vegetacije može se prilično dobro ublažiti utjecaj suše. Dobar primjer je vinova loza – postoji čitav niz sorata kraće vegetacije koje ne pogađa sušni period u rujnu, jer su u to vrijeme trsovi već obrani.

I u prošlosti na području Dalmacije najzastupljenije kulture bile su maslina i vinova loza te će tako ostati i u budućnosti. Od voća trebat ćemo se bazirati na šipak, smokvu, trešnju…

PET JEZIVIH POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA: Putovanja avionom postat će traumatična, a potresi i vulkani mogli bi biti kobni

Pozitivan utjecaj klimatskih promjena mogao bi pak biti u smislu smanjivanja pritiska određenih gljivičnih bolesti koje traže nešto vlažnije uvjete za svoj rast i djelovanje, međutim takav globalni efekt teško je procijeniti jer se, s druge strane, pojavljuju drugi štetnici, piše Slobodna Dalmacija.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr