Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ORGANIZIRANA NOVA INICIJATIVA

ORUŽJE IZ RATOVA NA BALKANU PRODAJE SE PO CIJELOM KONTINENTU: ‘Teroristi i kriminalci njime ubijaju ljude po cijeloj Europi’

Na crnim tržištima Balkana teroristi se opskrbljuju oružjem koje koriste u napadima. Jedna njemačko-francuska inicijativa ima zadaću to spriječiti

Mnogi islamistički teroristički napadi u Europi proteklih godina imali su pored svjetonazora, koji se potpuno kose sa zapadnim sustavom vrijednosti, još jednu zajedničku komponentu: dio oružja koje je korišteno u napadima potječe s crnih tržišta Balkana, piše Michael Martens u tekstu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung, prenosi DW. Tako je na primjer u napadima na Pariz u studenom 2015., ali i prethodno u napadu na satirični magazin “Charlie Hebdo” korištena automatska puška M70, proizvedena 80-tih u Jugoslaviji. Isto se dogodilo prilikom masakra u koncertnoj dvorani Bataclan. Automatske puške su proizvedene u Zastavinoj tvornici u Kragujevcu. Odatle su potjecale i ručne granate koje su se koristile prilikom atentata u Sarajevu 1914. kada je ubijen austrijski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija.

Bavarska policija je, navodi se dalje u članku, spriječila još jedan napad kada je studenom 2015. u automobilu jednog Crnogorca, u čijem je navigacijskom sustavu kao cilj bio unesen Pariz, pronašla kalašnjikove, ručne granate i eksploziv. Nekoliko mjeseci prije toga je švedska policija uhitila jednog bosanskog muslimana, u čijem automobilu je otkriveno automatsko oružje i deset ručnih granata.

Tome bi u kraj trebala stati njemačko-francuska inicijativa. 2008. godine su premijeri 8 zemalja EU-a i 6 zemalja Zapadnog Balkana postigli dogovor o postupnom preuzimanju kontrole nad lakim i malokalibarskim naoružanjem na Zapadnom Balkanu. “Još uvijek se oružje iz ratova na Balkanu prodaje po cijelom kontinentu. Teroristi i kriminalci njime ubijaju ljude po Europi”, izjavio je njemački šef diplomacije Heiko Maas (SPD) i obećao sredstva za borbu protiv krijumčarenja i trgovine oružja na ovom području. Prošlog petka su na konferenciji u Berlinu izneseni dosadašnji rezultati njemačko-francuske inicijative. Maas je za FAZ izjavio da inicijativa stvara više sigurnosti u Europi, jer tamo gdje oružje stoji na dohvat ruke, ono se prodaje u cilju brze zarade. I dodaje: “Tko kontrolira širenje i trgovinu ovim oružjem, taj sprječava konflikte.”

Maas: “Inicijativa osjetno poboljšala regionalnu suradnju na Zapadnom Balkanu”

Maas ističe, kako piše FAZ, da je inicijativa osjetno poboljšala regionalnu suradnju na Zapadnom Balkanu jer je “stvorila europski prostor sigurnosti koji je važan korak za nastavak puta zemalja Zapadnog Balkana prema EU-u”. Činjenica da je upravo odbijanje Francuske da se samo pokrene proces učlanjenja za Sjevernu Makedoniju i Albaniju zaustavilo pristupni proces, ne mora značiti da je inicijativa osuđena na propast. Ali u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu više se ne govori o “procesu učlanjenja u EU”, već o “procesu približavanja”. Ova bitna razlika se u regiji jako primjećuje. No za tamošnje vlade – od Beograda do Tirane – Francuska je najmanje pozvana da traži reforme u ime EU-a. Inicijativa i potječe iz vremena prije Macronovog veta na proces proširenja EU-a. Srbija je na konferenciju u Berlin poslala zamjenika ministra vanjskih poslova, mada bi, kako piše FAZ, sam ministar Ivica Dačić, bivši glasnogovornik Slobodana Miloševića, o ovoj temi zasigurno imao mnogo toga reći.

Usvojen regionalan plan

Cilj francusko-njemačke inicijative je da se trajno riješi problem ilegalne trgovine oružjem s Balkana, pri čemu je usvojen regionalni plan, koji suglašavaju između sebe donatori, NATO, organizacije UN-a i partneri u regiji. Plan predviđa uspostavu kontrole nad ovim oružjem u roku od pet godina.

No, s obzirom na ranija iskustva sa sličnim, dijelom i puno sveobuhvatnijim inicijativama, razumljiva je skepsa. Tijekom misije NATO-a u ljeto 2001. je više od 3.500 vojnika bilo uključeno u prikupljanje i sustavno uništavanje oružja u Makedoniji koje je nakon okončanja sukoba završilo u rukama albanskih odmetnika. Ali i danas to oružje, prije svega na područjima naseljenim Albancima, pripada – poput hladnjaka ili televizora – u kućni inventar. Da ovaj fenomen nije prisutan samo na Zapadnom Balkanu pokazuje Grčka, koja je od 1981. članica EU-a. Na Kreti svaka obitelj koja živi izvan grada preferira držati u kući barem jedan komad oružja, za svaki slučaj. Islamistički atentatori mogu se osloniti i na druge prodavače oružja. To je proteklih godina bila Slovačka, zemlja koja je od 2004. u Europskoj uniji, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Povratak na Net.hr