Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEGATIVAN TREND

STIGLI REZULTATI PISA TESTOVA! Brojke su opet porazne, u jednoj kategoriji je posebno loše

Hrvatska je zauzela 29. mjesto u PISA testiranju znanja i vještina učenika

Objavljeni su rezultati ispitivanja PISA, OECD-ova testiranja znanja i vještina učenika, prema kojima je Hrvatska u čitanju smještena na 29. mjesto, iza Slovenije (21) a ispred Srbije (45), Crne Gore (52), Bosne i Hercegovine (62) te Kosova (75). Za razliku od rezultata posljednjeg ispitivanja, koji su objavljeni 2016., Kina je svrgnula Singapur te zauzela prvo mjesto.

Pozitivno je što je čitalačka pismenost nešto bolja nego 2015. godine, kada je Hrvatska bila na 31. mjestu. Od šest stupnjeva čitalačke pismenosti Hrvatska se našla na drugom stupnju, s tim da nam je malo nedostajalo do trećeg stupnja. Djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Prema matematičkoj pismenosti, Hrvatska je završila na 40. mjestu, što je za jedno mjesto bolje nego 2015., te na 46. mjestu prema prirodoslovnoj pismenosti, što je za deset mjesta lošiji rezultat nego 2015. U te dvije kategorije također smo na drugom stupnju, ali udaljeniji od trećeg stupnja. Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, a s obzirom na spol, dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica. Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Negativan trend

Prema prirodoslovnoj pismenosti, bilježimo negativan trend, istaknula je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak danas na početku predstavljanja najnovijih rezultata PISA istraživanja. “Dakle, definitivno ima opravdanja da smo stavili veći naglasak na STEM”, rekla je ministrica, javlja 24sata.

PISA testiranje provedeno je 2018. godine. Zadatke iz čitanja, matematike i znanosti rješavalo je na tisuće petnaestogodišnjaka iz cijelog svijeta. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokrenula je 2000. Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika, poznatiji pod nazivom PISA, kako bi vrednovala znanja učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.

Ispodprosječni rezultati

Prema istraživanju, ispostavilo se da su hrvatski učenici ispod prosjeka riješili testove. U čitanju su ostvarili rezultat 478, a prosjek je bio 487, u matematici su ostvarili rezultat 464, prosjek je bio 489, a u znanosti ostvarili su rezultat 472, pri čemu je prosjek bio 489.

Kod hrvatskih učenika zapažen je značajan negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti te se njihov prosječni rezultat smanjuje za 5 bodova po trogodišnjem periodu. Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%).

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine, a na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka. Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.

S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih program.

Kina i Singapur najbolji

Najbolji prosječni rezultat od 555 bodova u čitalačkoj pismenosti je postigla Kina, a prati je Singapur (549 bodova) i Makao-Kina (525 bodova). Najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina (340 bodova) i Dominikanske Republike (342 boda).

Od europskih zemalja, najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska sa 518 bodova.

Poučno testiranje

U početku dočekano s nepovjerenjem nacionalnih donositelja odluka, ispitivanje je postalo nezaobilazan barometar za vlade koje se na njega pozivaju kako bi opravdale svoje izbore kada je riječ o obrazovnim politikama. Unatoč stanovitim kritikama, to golemo ispitivanje (ukupno se testira 600.000 učenika) pruža puno pouka.

PISA testira učenike u dobi od 15 godina, izabrane tako da čine reprezentativne uzorke. Kao i u svakom ispitivanju, postoje margine pogreške o kojima treba voditi računa.

Uzorak je obuhvatio 32 milijuna učenika, a prvi put su testirani i učenici iz Bjelorusije, BiH, Brunei Darussalama, Maroka, Filipina, Saudijske Arabije i Ukrajine. Za ovo testiranje specifično je da se svaki trogodišnji krug fokusira na jedno područje, pa je sada glavno ispitno područje bila čitalačka pismenost. PISA istraživanje je važno jer daje usporednu sliku sposobnosti učenika širom svijeta da primijene znanja i vještine stečene školovanjem.

STIŽU REZULTATI PISA TESTOVA: Prije tri godine hrvatski učenici bili su loši u matematici, a kakva im je čitalačka pismenost?

Povratak na Net.hr