Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPASAN NESRAZMJER

OPET SMO UVEZLI VIŠE HRANE NEGO ŠTO SMO PROIZVELI: Poguban trend ove godine može spasiti samo jedna stvar

Najveći dio našeg izvoza otpada na žitarice, ribu i plodove mora, ali to gotovo dvostruko nadmašuje uvoz mesa

Nastavljen je niz katastrofalnih bilanci u hrvatskoj poljoprivredi. Naime, objavljeni su podaci o time da je hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio puno slabiji od uvoza. Tako smo u prva tri mjeseca ove godine izvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 564,3 milijuna eura, dok smo istih roba uvezli za 861,7 milijuna eura, čime je ostvaren deficit od 297,3 milijuna eura. U usporedbi s istim razdobljem lani, izvoz je povećan za 7,3 posto, uvoz za 9,1 posto, dok je deficit narastao čak 12,6 posto, piše Novi list.

Procjene govore da će rast uvoza možda biti ublažen u sljedeća tri mjeseca, ali je gotovo sigurno da će doći do pada izvoza. Naime, Hrvatska i dalje ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe. Smarter, konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju u svojoj analizi zaključuje da je neophodno pratiti, analizirati i utvrditi koji se proizvodi iz uvoza mogu brže zamijeniti domaćim te kako njihovu proizvodnju potaknuti tržišnim mjerama, radom s proizvođačima i boljom organizacijom.

GRAĐANI NISU UŠTEDJELI NA SMANJENJU PDV-A NA HRANU: Pojeftinilo je samo voće, evo kako se kreću cijene ostale hrane

Konstantni rast deficita

Čitave prošle godine je Hrvatska izvezla 2,2 milijarde eura poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a uvezla istih roba za 3,5 milijarde eura, čime je deficit bio 1,3 milijarde eura. Nastavak negativnih trendova u domaćoj poljoprivredi pokazuje i podatak da je u odnosu na 2018. vrijednost izvoza povećana je za 6,1 posto, odnosno za 127,4 milijuna eura, dok je uvoz narastao za 12 posto, odnosno za 370,5 milijuna eura. Vrijednost deficita povećana je 24 posto, a pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 63,78 posto.

Osim toga, u prva tri mjeseca ove godine najviše smo izvozili žitarice, ribu, rakove, mekušce i ostale vodene beskralješnjake, a njihova je vrijednost bila viša od 60 milijuna eura. S druge strane mesa smo u godini dana uvezli za 101,8 milijuna eura.

“Hrvatska je sve snažnije ovisna o uvozu s tržišta EU-a, a sve manje izvozimo na tržišta zemalja CEFTA-e koja su nam nekada bila najznačajnija izvozna tržišta. Zabrinjavajuće je da deficit bilance s EU zemljama enormno raste, a suficit sa zemljama CEFTA-e se smanjuje. Izvozom na tržište EU-a tijekom 2019. ostvareno je 65,3 posto ukupnog izvoza, a u države CEFTA-e 26,7 posto. Vrijednost uvoza iz država članica EU-a činila je 87,6 posto ukupne vrijednosti uvoza, a iz država CEFTA-e 6,6 posto. Važno je napomenuti da u stare članice EU-a gotovo isključivo izvozimo sirovinu – kukuruz, soju i pšenicu, dok u Sloveniju i BiH prevladava izvoz proizvoda prehrambene industrije, poručila je Zvjezdana Blažić iz Smartera.

ZBOG PANDEMIJE KORONAVIRUSA, LIČKI JANJCI NEĆE ZAVRŠITI NA RAŽNJU: No, to je tek početak problema jer ljudi su već sad na rubu očaja

Ovisnost o bliskim tržištima

Domaći se proizvodi tako najviše izvoze u susjedne i geografski bliže zemlje, Sloveniju (76,9 milijuna eura), Bosnu i Hercegovinu (65,8 milijuna eura) i Njemačku (42,7 milijuna eura) te Austriju, Rusiju i Srbiju.

“Hrvatska robna razmjena pokazuje izrazito lošu sliku konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i zabrinjavajuću strukturu proizvodnje. Kada uzmemo u obzir da smo zemlja malih posjeda, na kojima je teško opravdati proizvodnju ratarskih kultura, koje za ostvarenje prosječnih prinosa zahtijevaju znatno veće poljoprivredne površine, onda postaje još teže opravdati ovakvu strukturu poljoprivrede. Mogli bismo zaključiti da su naši proizvođači skloni jako niskim rizicima i malim ulaganjima u poljoprivredu”, dodala je Blažić.

Iako se mnogi pribojavaju kraha turističke sezone zbog epidemije koronavirusa, čini se kako jedino to može spasiti državu od još većeg deficita u poljoprivredi, jer će se s manjim brojem turista smanjiti i potreba za uvozom hrane. No, to je samo kratkoročno rješenje, a mnogi već odavna zazivaju korjenitu agrarnu reformu te promjenu našeg odnosa prema hrani.

Povratak na Net.hr