Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SVE ČEŠĆI INCIDENTI

OPAKO RASTU GOVOR MRŽNJE I NAPADI U HRVATSKOJ, TKO JE ODGOVORAN? ‘I lijevi i desni uzimaju ulogu tužitelja, suca i krvnika’

U Hrvatskoj raste govor mržnje, pokazala su mnoga izvješća i istraživanja, a takav govor mržnje potiče upravo od političara, a zatim ga mediji i društvene mreže šire dalje. Zabrinjavajuća je diskriminacija nacionalnih manjina, ali i situacija sa slobodom medija u Hrvatskoj, a govor mržnje i nacionalizam eskaliraju u predizborno vrijeme, piše Deutsche Welle.

Amnesty International u svom izvješću navodi da se sudovi ne bave često govorom mržnje. GONG je pak u svom istraživanju objavio da su rubni mediji oni koji najviše raspiruju mržnju prema, primjerice, migrantima i homoseksualcima, ali i Srbima, a GONG-ovo je istraživanje iz 2015. i 2016 godine pokazalo da je tu prednjačio portal Dnevno te televizijska emisija Bujica. Usporedo s govorom mržnje raste i fizičko nasilje. Izvješće Srpskog narodnog vijeća kaže da je u samo godinu dana diskriminacija porasla za 57 posto.

Govor mržnje u Vukovaru se ističe nego bilo gdje drugdje

Govor mržnje prema manjinama ističe se i u Vukovaru. Socijalna pedagoginja i književnica Julijana Adamović rekla je za DW da se u tom gradu potencira ono čega ima i u drugim gradovima, ali tamo prolazi ispod radara.

‘Takozvana progresivna Hrvatska burno reagira na svaki govor mržnje prema manjinama, dok je govor mržnje upućen prema većinskom narodu postao gotovo stvar prestiža i smatra se samokritikom. S druge strane, takozvana desna Hrvatska reagira samo na govor mržnje upućen većinskom narodu. I to, najčešće istim takvim govorom, prema nacionalnoj manjini iz koje, uvjereni su, dolazi autor anonimnog grafita ili osoba koja je uništila ili oštetila državne simbole’, rekla je Adamović.

 

Dodaje da su za incidente najčešće odgovorni adolescenti, a to čine kako bi privukli pažnju. Primjer je jedan slučaj iz Zagreba, kad je mladić čiji je otac Hrvat i branitelj, ispisivao velikosrpske grafite.

Spominje Adamović i slučaj školovanja srpske djece na svojem jeziku, u Vukovaru. Kaže da je taj slučaj zapravo dvosjekli mač jer djeca u tom gradu odrastaju odvojeno, što im ne daje priliku upoznati drugu stranu, a to stvara plodno tlo za daljnje predrasude.

Najčešće su krivi adolescenti koji žele izazvati pažnju

‘Adolescenti su sami po sebi još neskloni kompromisima pa time i nastupaju iz pozicija isključivosti. Direktni su, buntovniji i godi im pažnja koju izazivaju, pa i ovakvim ekscesima’, rekla je.

Na društvenim se mrežama događa poseban svijet. Pravi je to virtualni rat pun uvreda na račun pojedinaca, skupina i cijelog naroda. Adamović pojašnjava kako se često događa da se usmjerenost na zločine nad Hrvatima se smatra nepotrebnim podizanjem nacionalnih tenzija.

‘Dobrim dijelom i jest, jer se radi o selektivnom pristupu. Iste takve zločine počinjene prema pripadnicima srpske nacionalne manjine potenciraju do neslućenih razmjera, opet ne vodeći računa o vlastitoj sklonosti selektivnosti’, kaže Adamović i dodaje da i lijevi i desni uzimaju ulogu tužitelja, suca i krvnika.

Nedosljednost sudova

Upozorila je i na dvostruke standarde. Neki su, kako kaže, užasnuti govorom mržnje prema Srbima, a šire ga prema Bosancima ili Hercegovcima.

Znanstvenike čak i više od stavova građana prema govoru mržnje i, primjerice, komunističkim simbolima, zabrinjavaju sudovi i njihova nedosljedna praksa. Navode da neki sudovi one koji promoviraju govor mržnje i fašizam oslobađaju, a drugi ih pak kažnjavaju.

Znanstvenici su, kažu, zadovoljni što su barem otvorili raspravu. Jednako kao što i novinari vole uprijeti prstom u problem i potaknuti istu. Pa makar oni koji se prepoznavali u njemu i dalje ispisivali grafite – „smrt novinarima”, piše Deutsche Welle.

Povratak na Net.hr