Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto se priča o Milinoviću ne može svesti samo na političku budućnost jednog od bitnijih HDZ-ovaca

Kažnjavanje Milinovića moglo bi izazvati politički kaos, ali i dovesti do još malo trgovine

29.08.2018., Zagreb - Cetiri autobusa sa 200 HDZ-ovaca iz Gospica doslo je pred HDZ. Karlo Ressler i Darko Nekic napustili su prostorije HDZ-a te nisu odrzali sastanak sa lickim HDZ-ovcima. Izjava za medije Darka Milinovica.  Photo: Filip Kos/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Vladajuća koalicija danas ima 77 ruku u Saboru. Minimalna većina je 76. S Milinovićem koji 'ne drži bezrezervno ruku', kako je najavio danas, svaki glas postaje izrazito skup i to bi u heterogenoj koaliciji koja podržava Vladu mogao postati stalni izvor nestabilnosti i problema za Plenkovića u svakodnevnom upravljanju državom. Iole zahtjevnije reforme bi, jasno, mogao u potpunosti zaboraviti.

Saga s Darkom Milinovićem i njegovim potencijalnim izbacivanjem iz HDZ-a se nastavlja. Iako je u jučerašnjoj izjavi za Večernji list kazao kako neće poslušno dizati ruku u Saboru aktivira li saborski mandat, danas je nakon posjete parlamentu pojasnio da nije točno da neće podržavati Andreja Plenkovića, već samo da “neće bezrezervno držati ruku”.

Milinović je danas izjavio i kako je uvjeren da ga HDZ neće izbaciti iz stranke. “Spreman sam na svaku odluku koja mi omogućava da budem kandidat za nedjeljnim izborima”, kazao je ličko-senjski župan koji je još uvijek i kandidat za mjesto predsjednika Ličko-senjskog HDZ-a na kojima bi 9. rujna trebao odmjeriti snage s Marijanom Kustićem.

Iako je Andrej Plenković jučer bio izričit oko toga da je Milinović ozbiljno naštetio stranci, a predsjedništvo je sa samo jednim glasom protiv (Milinovićevim) i jednim suzdržanim, a čak 27 za – pokrenulo stegovni postupak za koji je zapriječena sankcija izbacivanja iz stranke, u Statutu HDZ-a postoji rješenje po kojem bi ličko-senjski župan mogao ostati u HDZ-u i tako biti i dalje kandidat na izborima 9. rujna.

Bezuvjetno isključenje vjerojatnija opcija

Radi se o uvjetnoj kazni, odnosno uvjetnom isključenju. “Za osobito tešku povredu članskih obveza, Časni sud će izreći članu HDZ-a stegovnu mjeru uvjetnog ili bezuvjetnog isključenja”, kaže se u članku 19. Statuta HDZ-a. Ukoliko međutim isključenje bude bezuvjetno, a čini se da je i dalje to mnogo vjerojatnija opcija, Milinović neće moći sudjelovati na stranačkim izborima, ali će moći zakomplicirati političku situaciju u HDZ-u i u zemlji. Zapravo, Milinović bi mogao izazvati ozbiljan politički krš i lom.

Prvo, aktiviranjem saborskog mandata prestao bi biti župan. Kako nisu još uvijek prošle dvije godine (lokalni izbori su bili lani), tu funkciju ne bi mogao preuzeti zamjenik župana, već bi se išlo na izvanredne izbore. A tu, u HDZ-ovoj tvrđavi, bi bilo izuzetno zanimljivo vidjeti koliko vrijedi stranački brend bez Darka Milinovića koji je lani pobijedio već u prvom krugu. Nije nevažno napomenuti i to da je na lanjskim izborima HDZ loše prošao izgubivši od nezavisnih kandidata vlast u većini gradova u županiji.

Plenkovićeva većina mogla bi se svesti na najtanju moguću

Veći problem za Plenkovića od potencijalnog gubitka jedne županije, pa makar i one koja je bila tradicionalna, amblematska utvrda stranke bi mogao biti odnos snaga u Saboru. Naime, Plenković sad može računati na 77 glasova, nakon što je vladajuću većinu u travnju zbog Istanbulske konvencije napustio Hrvoje Zekanović iz Hrasta. Ukoliko Milinović aktivira mandat, što, zgodno, znači da bi mandat prestao baš Marijanu Kustiću, ta većina bi bila dodatno narušena, čak i kad Milinović ne bi bio apriori protiv Vlade.

Naime, 76 glasova je minimalna većina, ispod toga ne ide. S Milinovićem koji “ne drži bezrezervno ruku”, kako je najavio danas, svaki glas postaje izrazito skup i to bi u heterogenoj koaliciji koja podržava Vladu mogao postati stalni izvor nestabilnosti i problema za Plenkovića u svakodnevnom upravljanju državom. Iole zahtjevnije reforme bi, jasno, mogao u potpunosti zaboraviti.

Plenković je, međutim, u napadu na Milinovića bio neuobičajeno žestok i odlučan – mnoge je to podsjetilo na sjednicu Vlade na kojoj je tajnici dao nalog da napiše razrješenje za ministre iz Mosta. Danas znamo da je ta odlučnost proizilazila iz već izvjesnog dogovora s Ivanom Vrdoljakom o pretrčavanju HNS-a u Vladu. Možda nas, dakle, čeka još malo trgovine? Možda Plenković na rezervi ima još neku sad oporbenu saborsku klupu koja bi mogla uskočiti ako i kad zatreba?

Povlačenje obarača

Postoji, međutim i još jedna opcija, a o njoj se špekulira gotovo cijelu ovu godinu – da Plenković povuče obarač i raspiše izvanredne izbore ove jeseni.

Čini se da se posljednjih dana situacija sama po sebi slaže tako da su izbori u ovom trenutku neloš izbor za premijera – ukoliko odmah krene s njima SDP će na biralištima najvjerojatnije predvoditi Davor Bernardić, jer nije baš realno očekivati smjenu na čelu stranke usred izborne kampanje. Amsterdamska koalicija koju su Glas, IDS i Pametno krenuli stvarati na lijevom centru se upravo raspala, a nove inicijative, poput one koju pokušava osmisliti i okupiti Dalija Orešković su tek u – kolijevci.

Pitanje je, naravno, kako bi nakon tih izbora na kojima bi, bez ikakve sumnje, HDZ postigao najbolji rezultat Plenković uspio složiti većinu, no ukoliko doista u Saboru spadne na samo 76 ruku, vladanje zemljom u tim uvjetima bi moglo biti mučnije od novih postizbornih pregovora o formiranju Vlade. Stoga je cijela priča oko sudbine Dade Milinovića daleko važnija od priče o budućnosti jednog od najupečatljivijih likova iz galerije moćnih HDZ-ovih političara.