DESTIMULIRAJUĆE

OKRUTNA DRŽAVA: Umirovljenik odlučio raditi na pola radnog vremena – smanjili mu mirovinu za 400 kn, a uzeli mu i onu inozemnu

Prosječna zarada umirovljenika koji radi na pola radnog vremena iznosi manje od 2.000 kuna stoga se postavlja logično pitanje isplati li se takav trud kada pola zarade odlazi na zakonske nelogičnosti

Umirovljenici u Hrvatskoj žive teško, a primjer jednog hrvatskog penzionera pokazuje da pomaka prema poboljšanju  života umirovljenika jednostavno nema. Kako piše portal Mirovina.hr, umirovljenik M.M. otišao je ove godine u mirovinu sa 60 godina i 41 godinom radnog staža. Za više od 40 godina rada, od čega je nešto manje od pet godina radio u Sloveniji, M.M. prima mirovinu u iznosu od 2.460 kuna. Iznos slovenske mirovine mu je 66 eura.

Zapošljavanje na pola radnog vremena, dakle na četiri sata, ovom umirovljeniku donijelo je problem jer mu je zato Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) uzeo 400 kuna. No, tu nije kraj nevoljama jer mu iz istog razloga ni Slovenija više ne isplaćuje 500 kuna mirovine. Njegovi prihodi sada su umanjeni 900 kuna. Podsjetimo, sama država je uvela mogućnost rada na pola radnog vremena za umirovljenike da bi im sada, kada tako žele dodatno zaraditi, uzela od mirovine.

MINISTARSTVO SAVJETUJE SIROMAŠNIM UMIROVLJENICIMA DA SE VRATE NA TRŽIŠTE RADA: ‘Ovo je sramota, mi smo zaslužili penzije’

Gubitak dodataka zbog rada

Ovaj umirovljenik je ove godine sa 60 godina stekao pravo na mirovinu. Za 37 godina rada u Hrvatskoj, HZMO mu je odredo mirovinu u iznosu od 2.060 kuna uz 400 kuna dodataka. Upravo je te dodatke izgubio, što smatra apsolutno apsurdnim.

“Dobio sam rješenje u kojem se navodi iznos mirovine i odmah umanjenje mirovine za 400 kuna, jer sam se zaposlio kao umirovljenik na četiri sata, što je nelogično jer poslodavac plaća doprinose na ta četiri sata. Uz to sam dobio rješenje od Slovenaca, koji mi daju 66 eura za tih nešto manje od 5 godina staža, ali dodatno rješenje koje kaže da neću dobivati njihovu mirovinu jer sam se dodatno zaposlio. Evo to je stvarnost današnjeg umirovljenika”, požalio se umirovljenik portalu Mirovina.hr.

Tko ima pravo raditi na pola radnog vremena? I starosni i prijevremeni umirovljenici, ali ne i ako im je određena najniža mirovina. Osobama s najnižim mirovinama za vrijeme zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego penzija određena prema plaći i stažu. Najniža mirovina se ponovno može odrediti tek nakon prestanka zaposlenja. Kako piše Mirovina.hr, tako je država diskreditirala 263.000 umirovljenika s najmanjim mirovinama i to usprkos činjenici da oni imaju najveću potrebu za dodatnim radom. U prosjeku, njihova primanja iznose 1.693 kune.

Najniža mirovina kao beneficija? Da, tako misli država

Određivanje najniže mirovine ide tako da se ona odredi prema plaći i stažu od najniže, odnosno aktualne vrijednosti mirovine od 68,45 kuna po godini staža. Upravo tu razliku HMZO smatra povlasticom pa ju u slučaju rada ukida. Hrvatska je svoju mirovinsku politiku usmjerila prema duljem radu i nagrađivanju što duljeg ostanka na tržištu rada, međutim, navodi Mirovina.hr, takve kazne su destimulirajuće.

Prosječna zarada umirovljenika koji radi na pola radnog vremena iznosi manje od 2.000 kuna stoga se postavlja logično pitanje isplati li se takav trud kada pola zarade odlazi na zakonske nelogičnosti. K tome, ni 218.000 građana u obiteljskoj mirovini nema pravo zaposlenja na četiri sata.

Ako se zaposle na pola radnog vremena, korisnicima obiteljske mirovine oduzima se 70 posto mirovine pokojnog supružnika i vraća im se njihova niža mirovina.

UMIROVLJENICI DOBILI ‘POVIŠICU’: Neki su dobili tek dvije kune više, a bivši političari? Oni su najbolje prošli

Povratak na Net.hr