POVRAT NOVCA

ODNOS MOĆI SE PROMIJENIO: Banke u strahu, podcijenile su prava ljudi koji su uzeli kredite. Evo kako možete dobiti što su vam uzeli

Nedavnu odluku Vrhovnog suda prema kojoj svi koji su konvertirali kredit u euro imaju pravo na povrat novca, udruga Franak nazvala je povijesnom” i “kolosalnom”, dok s druge strane banke tvrde da igra još nije gotova te da će još dugo trajati i biti iscrpljujuća

Na kronologiju događaja u proteklih sedam godina, od podizanja kolektivne tužbe dužnika do nedavne odluke Vrhovnog suda, podsjeća portal Novac.hr.

Prilikom pokretanja kolektivne tužbe protiv osam banaka, prije točno sedam godina, Ilija Rkman iz udruge Potrošač na pitanje novinara boji li se bankarskog lobiranja, rekao je sljedeće: “Banke jesu moćne i imaju moćne odvjetnike, ali i mi imamo dva odvjetnička tima. Vjetar u naša jedra dat će i ulazak u EU jer će banke morati mijenjati pravila ponašanja u Hrvatskoj”.

KOLOSALNA POBJEDA UDRUGE FRANAK, VRHOVNI SUD ODLUČIO: ‘Svi koji su konvertirali kredit u euro imaju pravo na povrat novca’

Odnos moći se promijenio, sudstvo je slabo na populizam

Do danas se, piše Novac.hr, odnos moći sasvim promijenio i sada se banke boje lobiranja u pravosuđu, smatrajući da je sudstvo slabo na populizam i da često donosi odluke kojima se ne želi zamjeriti široj populaciji.

“Kada vam pod prozorom protestiraju dužnici i njihovi predstavnici održavaju konferencije za novinare, teško je ostati imun”, kazao je jedan bankar aludirajući na članove udruge Franak i Lex Franak proteklih mjeseci.

Član Suda EU Siniša Rodin smatra da u načelu nije dobro vršiti pritisak na sudove, a da je sucima važno ne podleći tim pritiscima jer trebaju donositi odluke profesionalno i po savjesti. Nedavnu odluku Vrhovnog suda prema kojoj svi koji su konvertirali kredit u euro imaju pravo na povrat novca, udruga Franak nazvala je “kolosalnom” i “povijesnom” smatrajući se apsolutnim pobjednikom. S druge strane, banke tvrde da igra još nije gotova te da će još dugo trajati i biti iscrpljujuća.

Nakon podnošenja kolektivne tužbe, odvjetnici banaka odavali su dojam samouvjerenosti uopće ne dvojeći da su pravni argumenti na njihovoj strani. Njihovo je viđenje bilo da su banke odobravale kredite u skladu sa zakonom, da su klijenti bili upoznati s rizikom tečaja i da su ugovorom pristali na promjenu kamatne stope. No, banke su podcijenile razinu zaštite prava potrošača u EU, na što su se počeli pozivati hrvatski potrošači i sudovi.

HRVATSKA UDRUGA BANAKA NAPALA UDRUGU FRANAK: ‘Pokušavaju izvršiti nezakonit pritisak na suce’

Čelnici Udruge Franak likuju zbog pobjede u tužbi na Vrhovnom sudu (Marko Lukunić/PIXSELL)Foto: Marko Lukunić / PIXSELL

Na vrhuncu krize banke su bile nesklone dogovoru

U početnim pokušajima rješavanja problema dužnika u švicarskim francima banke su dužnicima nudile, primjerice, tzv. balon kredite ili odgođeno potraživanje. Takvu je ponudu prihvatilo tek 25 korisnika stambenih kredita, a udruga Franak je tražila dugoročno ili zakonsko rješenje. Budući da se banke nisu odazvale na pregovore, Udruga Franak pokrenula je kolektivnu tužbu, a njihova odvjetnica Nicole Kwiatkowski upozorila je da Hrvatska nema nikakva iskustva s tom problematikom i da će se na ovom slučaju svi učiti. I bila je u pravu.

Na vrhuncu krize sa švicarcima banke nisu bile samo nesklone dogovoru nego su ustrajavale na povećavanju kamatnih stopa, uz argument da one rastu i u svijetu, premda su dužnici već bili u teškoj situaciji zbog jačanja švicarskog franka. Pogođene dužnike, a osobito uporne i gorljive aktiviste, na taj su način same isporučile pravosuđu, piše Novac.hr. Dužnici su krenuli u osvajanje javnog prostora, a bilo je jasno da šira javnost suosjeća s dužnicima i ne voli banke. Banke, koje probleme u pravilu rješavaju diskretno, u jeku krize prepustile su javnu komunikaciju tadašnjem predsjedniku Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoranu Bohačeku. On nije osvojio simpatije javnosti, a jednom je prilikom poručio dužnicima da ih “nitko nije tjerao da uzimaju kredite u švicarcima”, što je bio loš pristup.

Kolektivna tužba dužnika prošla je na prvostupanjskom sudu, a sudac Radovan Dobronić u potpunosti podržao potrošače. Među ostalim je rekao kako je neobično što su banke odbile pozive na mirenje jer su tako mogle izbjeći negativan publicitet i negativan efekt tužbe.

NAKON ODLUKE VRHOVNOG SUDA IZ UDRUGE FRANAK KAŽU: ‘Ako ste konvertirali kredite u eure, tužite ih i vratite novac’

Sve je promijenio ulazak u EU i zaštita potrošača

Prvostupanjska presuda bila je djelomično prihvaćena na Visokom trgovačkom sudu, pri čemu je nepoštenom proglašena samo odredba koja se odnosi na promjenu kamatne stope, a ne i na valutnu klauzulu, a na ponovljenom suđenju, nakon što je o njoj odlučivao Ustavni sud, i ona je proglašena ništetnom. Hoće li takva i ostati, znat će se u lipnju, kada Vrhovni sud odluči o žalbi banaka. A dosadašnje iskustvo govori da banke sa žalbama nisu imale sreće, ne samo na domaćim sudovima nego i na međunarodnim.

Kao što je prije sedam godina rekao Ilija Rkman iz udruge Potrošač, vjetar u leđa potrošačima dala je europska praksa, iako su banke inzistirale na tome da su svi ugovori sklopljeni prije ulaska Hrvatske u EU. Sada se, pak, već postavlja pitanje u kojoj se mjeri europsko pravo ispravno interpretira i nisu li potrošači počeli uživati i veća prava od onih koja im pripadaju, piše Novac.hr citirajući Sinišu Rodina da je zaštita potrošača u EU na visokoj razini, ali je sama definicija potrošača vrlo usko definirana. Ako je netko, primjerice, uzeo kredit za komercijalne svrhe, primjerice gradnju apartmana, on je poduzetnik, a ne potrošač. Upravo iz tog razloga Europski sud nedavno je osporio tzv. Škibolin zakon.

Zdenko Adrović, predsjednik Hravtsek udruge banaka (Marko Lukunić/PIXSELL)Foto: Pixsell

‘Vrhovni sud je povrijedio načela pravne sigurnosti’

Profesori Siniša Petrović i Tomislav Jakšić bez zadrške drže kako je stajalište Vrhovnog suda da kolektivna tužba potrošača prekida zastaru individualnih tražbina “pogrešno i suprotno aktualnom zakonskom uređenju”. Oni u svome tekstu navode da se Vrhovni sud poziva na znatne teškoće prilikom ostvarivanja restitucijskih zahtjeva iz ništetnih ugovora zato što takvi zahtjevi zastarijevaju u relativno kratkom zastarnom roku od pet godina, neovisno o tome što se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.

“Time se sud upušta u ocjenu primjerenosti općega zastarnog roka od pet godina, tvrdeći da je on relativno kratak”, tvrde te ističu da Vrhovni sud ima pravo promijeniti svoju ustaljenu praksu, ali da to mora biti utemeljeno i obrazloženo.

Svojom odlukom, ističu Petrović i Jakšić, Vrhovni sud je povrijedio načela pravne sigurnosti i ustavno pravo na pravično suđenje jer je odlučio drukčije nego što je dosad presuđivao u istovrsnim predmetima.

U svom radu pozabavili su se i pitanjem primjene zakonskih odredbi o konverziji kredita u švicarskim francima, odnosno ima li potrošač pravo na konverziju i pravo na povrat svih ili dijela preplaćenih svota koje su obuhvaćene konverzijom. U slučaju da je potrošač ostvario oba prava, stajalište Petrovića i Jakšića je da je time ostvario dvostruku korist, na štetu druge ugovorne strane, dok bi banci neosnovano nametnulo dvostruku obvezu. Posljednju odluku Vrhovnog suda koja podrazumijeva da klijent banke ima pravo potraživati obeštećenje po osnovi ništetnih odredbi ugovora, neovisno o tome je li prošao konverziju, ne znači da dužnici mogu računati na pozitivan ishod tužbi. Oni tek trebaju dokazati na nižim sudskim razinama da su odredbe ugovora doista ništetne. Neslužbene informacije govore da će Vrhovni sud uskoro donijeti presudu kojom će se definirati sam “meritum”, piše Novac.hr.

ODLUKA O ŠVICARCIMA: Hrvatska udruga banaka ističe da je riječ o pojedinačnoj presudi, Aleksić smatra odluku Suda pozitivnom

Hoće li banke ovoga puta pristati na nagodbu?

S druge strane, dužnici se nadaju da će banke, pritisnute prijetnjom novih tužbi, sada pristati na nagodbu, a saborski zastupnik i aktivist Goran Aleksić nagoviješta mogućnost dogovora s Vladom o novom zakonskom rješenju kojim bi se problem u cijelosti riješio. Ako banke nisu ranije pristale na dogovore i kompromise, kada je to za njih imalo više smisla, ne čini se baš izglednim da će to ovaj put učiniti pa su mogućnosti konačnog ishoda ovog problema brojne i neizvjesne, piše Novac.hr.

“Vjerujemo da će svatko od građana cijeniti svoju poziciju i dobro se informirati prije donošenja odluke, a pretpostavljamo da će jednako tako postupati i banke”, poručio je predsjednik HUB-a Zdenko Adrović.

ŽESTOKA REAKCIJA UDRUGE FRANAK: ‘Običnim pamfetom pokušava se pomoći bankama u pljački građana. Presuda pada na Vrhovnom sudu’

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr