''O detaljima rada samog odjela, načinu funkcioniranja i točnom katalogu kaznenih djela koje će ući u njegovu nadležnost, moći ćemo govoriti tek nakon dovršetka preustroja i definiranja opsega i opisa poslova, čime će se baviti radna skupina na ekspertnoj razini'', kazala je Aleksandra Ljuba iz Odjela za odnose s javnošću MUP-a, čije statistike najveći broj neriješenih ubojstava bilježe ratne 1993. godine, kada je ostalo neriješeno 38 ubojstava od ukupno 218 koliko ih se dogodilo.
Godinu kasnije, od 143 ubojstva neriješeno je ostalo njih 14, a 1995. godine za 22 ubojstva, od ukupno 166 koliko ih se dogodilo, nije pronađen počinitelj.
Iz PU zadarske potvrdili su kako je riječ o novoj inicijativi, koju tek treba operacionalizirati donošenjem propisa u ustrojavanju organizacijskih jedinica na razini MUP-a u sjedištu i po policijskim upravama.
Iako je Zakonom o kaznenom postupku, osim za kaznena djela ratnog zločina, predviđen institut zastare kaznenog progona počinitelja nakon proteka zakonskog roka, policija o mogućim novim saznanjima, odmah obavještava nadležno državno odvjetništvo.
Policijski djelatnici pozdravljaju najave o osnivanju posebnog odjela za neriješene zločine. Kao najpozitivniju stranu te inicijative naglašavaju racionalniji raspored resursa s kojima policija raspolaže, piše Slobodna Dalmacija.
Nakon određenog vremenskog odmaka, stvari se mogu racionalnije sagledati, a sada su dostupne i brojne tehnike koje prije samo nekoliko godina nisu postojale, poput sustava za automatsku identifikaciju otisaka, tj. sustava AFIS, zatim DNK analize, modernijih vještačenja, 3D rekonstrukcije događaja.
