Analiza podataka Državnog zavoda pokazala je da je iseljavanje iz Hrvatske u inozemstvu u izravnoj korelaciji s ekonomskom snagom pojedinog kraja Hrvatske, piše Novi list. Međutim, pokazalo se kako ekonomska snaga ne mora nužno rezultirati velikim iseljavanjem iz pojedinog kraja Hrvatske koji je slabo razvijen.
Analiza BDP dovodi u korelaciju BDP po stanovniku u pojedinoj županiji s brojem stanovnika koji su se odselili, te iako to nije najpreciznija metoda koja bi mogla biti korištena kao što bi mogla biti prosječna plaća i postotak zaposlenih, jasno pokazuje kolika je razvijenost hrvatskih županija.
Intenzivnije iseljavanje u 2017. godini
Podaci koji su korišteni u analizi kako bi se odredio BDP po stanovniku u pojedinoj županiji su nedavno objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku za 2016. godinu dok su se za broj odseljenih u inozemstvo, odnosno udio u stanovništvu županije koristili podatci o broju odseljenih iz županija i broju stanovnika u županijama za 2016. i 2017. godinu. U 2017. godini iz cijele Hrvatske iselilo se 47.352 građana, što ukazuje na intenziviranje odseljavanja u inozemstvu s obzirom na to da se godinu dana ranije iselilo 36 435 osoba.
Analiza Novog lista pokazala je da se iz nijedne županije 2016. godine nije odselilo u iznozemstvo dva ili više posto stanovništva, naime te godine najviše se stanovnika iselilo iz Požeško-slavonske (1,72 posto) i Vukovarsko-srijemske (1,67 posto).
U 2017. godini tri županije Sisačko-moslavačka, Brodsko-poslavska, Požeško-slavonska zabilježile su odseljavanje iznad dva posto, dok je Vukovarsko-srijemska županija zabilježila odseljavanje iznad tri posto ukupnog stanovništva.
Najviše se iseljava iz siromašnih županija
Analiza je pokazala kako su pri vrhu u iseljavanju upravo siromašne županije. Najviše se stanovnika u 2017. godini iselilo iz Vukovarsko-srijemske županije koja je 18. na ljestvici BDP-a po stanovniku, nju slijedi Brodsko-posavska koja je prema BDP-u po stanovniku na pretpostljednjem mjestu, potom je Požeško-slavonska koja je 19. mjestu ljestvice BDP-a po stanovniku.
U samo godinu dana Vukovarsko-srijemska županija zabilježila je drastičan porast odseljavanja, s 1,67 posto na 3,2 posto stanovništva. Prije dvije godine iz te županije odselio se 5,091 stanovnik dok se iz Zagreba odselio 1723 stanovnik.
Krapinsko-zagorska koja je na 17. mjestu ljestvice BDP po stanovniku pokazuje da BDP ne mora biti uzročnik velikog odseljavanja. Naime, ta je županije u 2016. i 2017. godini zabilježila daleko najmanje odseljavanje u inozemstvo i jedina je koja bilježi odseljavanje manje od pola posto stanovništva. Primjetno su slični podatci i za Bjelovarsko-bilogorsko županiju iz koje se u 2016. i 2017. godini iselilo manje od jedan posto stanovništva.
Stanje je pak potpuno drugačije u Osječko-baranjskoj županiji koja je po BDP-u na devetom mjestu ljestvice, ali po postotku useljenih je na petom mjestu u 2017. godini uzevši da je primjetan porast u odnosu na godinu ranije. Dubrovačko-neretvanska županija i Krapinsko-zagorska županija specifične su jer su to jedine županije gdje je broj odseljenih u 2017. godini bio manji nego u 2016. godini.
Skromne plaće, ali visok udio zaposlenih
U pravilu iz županija koje imaju viši BDP odseljava manje stanovnika. Najviše ljudi se iseljava iz Zagreba, međutim s obzirom na veličinu to je logično. Kada je riječ o Zagrebu, treba postaviti i pitanje koliko se ljudi odselilo zbog boljeg posla u inozemstvu, a koliko zbog siromaštva i nezaposlenosti. Kada se gledaju podaci Državnog zavoda, primjetno je kako je odseljavanje nisko iz Istarske županije, Dubrovačko-neretvanstva, Varaždinske, pa i Međimurske županije.
Varaždinska i Međimurska županija često se spominju kao županije gdje su prosječne plaće relativno skromne, međutim isto tako riječ je o županijama u kojima je tradicionalno visok udio zaposlenih.
Kao iznimku navodi se Primorsko-goranska županije iz koje se odselilo 1,03 posto stanovnika u 2017. godini zbog čega se ona nalazi na devetom mjestu županija, međutim prema BDP-u po stanovku nalazi se na trećem mjestu. Kada je riječ o Splitsko-dalmatinska županija koja je druga po broju stanovnika u Hrvatskoj, ona je zabilježila najmanje odseljenih u iznozemstvo poslije Krapinsko-zagorske županije.
