Sve teži položaj novinara u Hrvatskoj prošlog je tjedna dodatno u prvi plan isturila jedna nadasve čudna presuda Općinskog suda u Zagrebu, kojom je novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić proglašena krivom zbog sramoćenja, inače, novog kaznenog djela u domaćem zakonodavstvu, jedne poznate privatne zdravstvene ustanove. Naime, Lukić je dokazala kako je poliklinika Medikol bila protežirana kroz ugovaranje izdašne, a praktički monopolne onkološko-dijagnostičke suradnje s javnim zdravstvom. No sudac Marko Benčić ustvrdio je kako je medijsko pisanje o tome ipak bilo neopravdano.
Novinarka je osuđena na novčanu kaznu od 80 dnevnih dohodaka, a za otegotnu okolnost uzeta je i činjenica da je ona pratila poslovanje te firme kroz duže razdoblje, pišući o njoj mahom negativno. Više institucija i niz javnih osoba reagiralo je kritički na takvu presudu i popratno tumačenje, što će nastavak zadobiti u skorom preispitivanju legislative kojom se diskutabilno kazneno djelo sramoćenja, preuzeto iz nekih zapadnoeuropskih praksi, implementira u hrvatskom pravosuđu. Ali, povod je to i za osvrt na opći položaj novinara i njihove današnje uloge te svrhe u hrvatskom društvu, piše Deutsche Welle.
Krivi su privatni vlasnici
"Da sam političar, rekao bih da je stanje vrlo složeno, a kao novinar s gotovo 40 godina staža, mogu reći da nikad nije bilo gore", kaže Luko Brailo, novinar iz Dubrovnika, predsjedavajući Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva. On iznosi da je kroz posljednje tri-četiri godine preko tisuću novinara, fotografa, snimatelja, urednika i drugih medijskih djelatnika završilo službeno na burzi rada, a perspektiva nudi sve osim bolje budućnosti.
"Možete zamisliti što se događa u malim, lokalnim medijima, daleko od najšire javnosti", nastavlja Brailo, "gdje vlada, žargonski kazano, tiha jeza". Privatni vlasnici prvi su krivci, po njegovu mišljenju, jer medije vode kao npr. obućarske proizvodne linije, gdje vlada samo troškovni princip. Tako se restrukturiranja lome na leđima medijskih radnika, koji su postali rashodovna stavka, pa je većini plaća smanjena za 40 do 70 posto.
Novinari su postali zabavljači
"Više gotovo da nema sumnje kako su pritisci i prijetnje, koje su novinari i mediji doživljavali u ratnim i ranim poratnim, nacionalističko-autokratskim 90-im godinama bili dječja igrica u usporedbi s tranzicijskim strojem liberalno-demokratskog kapitalizma današnjice koji melje sve koji se ispriječe na njegovu putu oplodnje profita pod svaku cijenu", misli sociolog-mediolog Hajrudin Hromadžić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
A s tim će se složiti i politolog Berto Šalaj, sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti: "Hrvatski mediji dominantno se utrkuju za profitom, novinare se tjera da budu zabavljači publike."
"Novinari bi morali biti zaštićeni da bi se zaštitilo ukupni javni interes", kaže on, "ali država naočigled nema snage da stane iza takvog stava, što se vidjelo i kad je lani iz Ministarstva kulture potekla jedna inicijativa za suvislu javnu raspravu o medijima, da bi bila dočekana na nož i, čini se, trajno suzbijena". Zbog svega toga, Šalaj smatra da će aktualni događaji ostaviti nove, bolne i duboke, kardinalne posljedice na hrvatsko društvo.
http://www.dw.de/novinarima-u-hrvatskoj-nikad-gore/a-17563224
