U IGRI JE I USTAVNI SUD?

NOVI DETALJI ‘RATA’ USKOK-A I MOĆNOG ZAGREBAČKOG SUCA: Otkrivamo zašto zapinje sudski proces protiv bivše županice

Proces protiv Marine Lovrić Merzel na čekanju je do odluke Vrhovnog suda RH.

Nakon što je sudac Ivan Turudić, predsjednik sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, u postupku protiv bivše sisačke županice Marine Lovrić Merzel odbio odlučivati o zahtjevu USKOK-a koji je tražio njegovo izuzeće iz tog procesa, tužitelji su svoj zahtjev usputili izravno višem sudu – Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Kako nam je potvrđeno na tom sudu, zahtjev je i zaprimljen, te bi nakon Turudićeva očitovanja već ovoga tjedan mogla biti donesena odluka.

Evo zašto USKOK traži izuzeće Turudića

Turudićevo izuzeće USKOK traži jer sudac odbija potpisati nagodbu što ju je tužiteljstvo postiglo sa Željkom Žužićem, poduzetnikom optuženim da je dao sto tisuća eura mita bivšoj sisačkoj županici. Nagodili su se na uvjetnu kaznu – godinu dana zatvora uz rok kušnje od četiri godine. No, Turudić tu kaznu smatra preblagom i odbija potpisati sporazum. Iako je nastavak suđenja Marini Lovrić Merzel i suoptuženima bio zakazan za ponedjeljak, zbog novonastalih okolnosti do daljnjeg je odgođen. Nadmudrivanje USKOK-a i Turudića traje još od prošle godine, te je preraslo u prvorazredni pravosudni skandal budući da su predstavnici USKOK-a prvi put iživcirani sučevim stavom napustili sudnicu. I to dva dana zaredom.

PREDSTAVNICI USKOK-a PONOVNO NAPUSTILI SUDNICU: ‘Turudić je u svega 24 sata donio tri nezakonite odluke’

USKOK je i lani tražio da se Turudića izuzme iz ovog procesa, a nakon što to nije odobreno, od Vrhovnog suda i da ocijeni zakonitost njegovih sudačkih poteza. Vrhovni sud je tada sucu vratio odluku o sporazumu USKOK-a i Žužića na ponovno razmatranje. Pri tome je, u obrazloženju, naveo kako suci ne bi smjeli intervenirati u sadržaj nagodbi optuženika i tužiteljstva i okolnosti slučaja, nego samo kontrolirati njihovu zakonitost. Turudić pak tumači da i visina kazne spada u zakonitost nagodbe.

Turudićevi argumenti protiv USKOK-a

Takvo njegovo tumačenje izazvalo je sredinom prošlog mjeseca neviđeni obračun s predstavnicima USKOK-a. Nakon što je sudac ponovno odbio prihvatiti Žužićevu nagodbu, USKOK je ponovno tražio njegovo izuzeće, no budući da je o tome već raspravljano Turudić je zahtjev jednostavno odbio ocijenivši ga pokušajem otezanja procesa. Predstavnici USKOK-a tada izlaze iz sudnice i optužuju suca Turudića za donošenje nezakonitih odluka.

NAPOKON SE OGLASIO I IVAN TURUDIĆ: ‘Kazna za koju se tajkun Žužić nagodio je preblaga, takvoj se praksi jednom mora stati na kraj!’

I dok se očekivalo da zbog tih njegovih poteza podnesu Vrhovnom sudu RH tzv. zahtjev za zaštitu zakonitosti, kojim bi se provjerilo je li postupanje suca Turudića u ovom slučaju bilo u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, ipak su se odlučili podnijeti novi zahtjev za njegovim izuzećem.

Ustavni sud ima drugačiji stav od Vrhovnog suda

Turudić, koji ne odustaje od svog stava da kao sudac ne mora prihvatiti nagodbu ako je smatra preblagom i kako se već jednom mora stati na kraj presudama kojima se za teška kaznena djela dogovara tek “guljenje krumpira”, sada ima i novi argument. To je odluka Ustavnog suda RH koji je nedavno odbacio ustavnu tužbu Drage Tadića, optuženog zbog sudjelovanja u pokušaju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaju Glavaš. Naime, među ostalim Ustavni sud je u toj odluci naveo kako je sud kojem se prezentira nagodba okrivljenog i DORH-a “ovlašten taj sporazum i ne prihvatiti”.

Osim toga, u svom očitovanju o zahtjevu USKOK-a za izuzećem, pozvat će se i na presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Natsvlishvili i Togonidze protiv Gruzije. U njoj se, među ostalim, navodi kako “sporazum između podnositelja predstavke i tužitelja nije obvezivao Gradski sud u Kutaisiju po važećem domaćem pravu što predstavlja dodatno jamstvo prikladnosti sudskog razmatranja pravičnosti nagodbe. Naprotiv, Gradski sud je imao pravo odbiti taj sporazum ovisno o vlastitoj ocjeni pravičnosti uvjeta u njemu i postupka tijekom kojeg je sklopljen. Ne samo da je sud imao pravo ocijeniti primjerenost kazne što ju je tužitelj predlagao za djela za koja je podnositelj predstavke optužen, već je bio i ovlašten da je smanji. Činjenica da je Gradski sud razmatrao i odobrio nagodbu tijekom glavne rasprave, po mišljenju Europskog suda za ljudska prava dodatno je pridonijela općoj kvaliteti sudskog razmatranja o kojem je riječ”. Drugim riječima, i sud iz Strasbourga ne vidi ništa loše u tome da sudac ocjenjuje primjerenost kazne na koju se okrivljenik nagodio.

Što će sada, nakon ovakve argumentacije, odlučiti Vrhovni sud RH moglo bi biti poznato već ovaj tjedan.

Povratak na Net.hr