Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UGLEDNI ZNANSTVENIK

NOVI AMBICIOZNI PROJEKT IVANA ĐIKIĆA: Laboratorij vrijedan 116 milijuna eura ima samo jedan cilj – izliječiti rak

“Novac je prijeko potreban da bi se mogla raditi vrhunska znanost jer su tehnologije izrazito skupe, a bez njih čovjek, ma kako imao odlične ideje, ne može danas detaljno potvrditi svoja otkrića”, smatra poznati hrvatski znanstvenik

“Naš je koncept u Frankfurtskom institutu za rak: dovodimo znanost pacijentima. Taj koncept je vrlo važan jer predviđa da su pacijenti u središtu pozornosti”, izjavio je svjetski poznati istraživač tumora Ivan Đikić za Jutarnji list dok je stajao uz golemi LED ekran na kojem je prikazano  idejno rješenje Frankfurtskog instituta za rak (Frankfurt Cancer Institute; FCI), posebne vrste translacijskog onkološkog centra za koji je do 2025. godine osigurano čak 116 milijuna eura.

Taj novi, vrlo ambiciozan projekt Ivana Đikića, na kojem timovi znanstvenika koji se bave temeljnim istraživanjima surađuju s kliničarima, posljednjih je mjeseci privukao veliku pozornost njemačkih medija, uključujući i ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

‘Možemo li tako nešto napraviti u Frankfurtu?’

“Nas smo trojica osnivači, Hubert Serve, Florian Greten i ja. Hubert je direktor Interne klinike u području hematoonkologije, Florian se bavi tumorskom genetikom miša, a ja istražujem molekule. No, shvatili smo da samo zajedničkim radom različitih disciplina možemo biti uspješniji u razumijevanju, dijagnosticiranju te, naposljetku, liječenju tumora. Iz naše kolegijalne i prijateljske rasprave iskrsnuo je izazov: možemo li nešto takvo napraviti u Frankfurtu. Tijekom tri godine priprema, kompeticija i natječaja uspjeli smo dobiti znatna financijska sredstva za naš projekt od federalne i lokalne države Hessen, i to za gradnju nove zgrade u kojoj će biti smješten Frankfurtski institut za rak” objasnio je Ivan Đikić koji je profesor na Sveučilištu Goethe i direktor Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu.

Institut za biokemiju II koji dio je velikog kompleksa Sveučilišne klinike u Frankfurtu na južnoj obali rijeke Majne. IBC2 zapošljava 105 ljudi, a godišnji mu je budžet oko 6,5 do 7 milijuna eura.

ĐIKIĆ O ZAKLJUČKU SVEUČILIŠTA U AUGSBURGU: ‘Potvrdili su sve što smo naveli kao nedostatke u Barišićevom doktoratu’

‘To je više od polovice državnog budžeta za znanost’

“To je više od polovice cjelokupnog državnog budžeta za znanost u Hrvatskoj, što pokazuje da je pravo čudo što neki moji kolege u domovini ipak uspijevaju dobro raditi. Novac nije glavna motivacija za nas znanstvenike, veća su nam motivacija izazov i radoznalost. No, novac je prijeko potreban da bi se mogla raditi vrhunska znanost jer su tehnologije izrazito skupe, a bez njih čovjek, ma kako imao odlične ideje, ne može danas detaljno potvrditi svoja otkrića”, ispričao je poznati hrvatski znanstvenik.

“Za zgradu FCI-a osigurano je 75 milijuna eura, a njezina je površina oko 4500 četvornih metara. Sada je u tijeku natječaj putem kojega želimo izabrati najbolje arhitekte, koji će razraditi naše idejno rješenje napravljeno za potrebe prijave za natječaj federalne vlade. Zgrada FCI-a bit će vrlo blizu nas, unutar kompleksa Sveučilišne klinike, koji već ima stotinjak zgrada”, ispričao je poznati znanstvenik.

Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Šest milijuna eura godišnje

“FCI će biti staklenim mostom spojen na Institut Georg Speyer Haus, nazvan prema bogatom frankfurtskom bankaru. U Institutu Georg Speyer Haus radio je nobelovac Paul Ehrlich i tamo se nalazi njegov originalni laboratorij u kojem je 1906. godine razvio salvarsan, prvi učinkoviti lijek protiv sifilisa. Ehrlich ga je nazvao ‘magic bullet’, a to je, zapravo, bio prvi pametni lijek. Vidite, mi danas govorimo o pametnim lijekovima, a Ehrlich je taj koncept osmislio prije više od 100 godina, i to u Frankfurtu”, ističe Đikić.

Zgrada FCI-a, u sklopu koje će biti i velika staja za životinje, trebala bi biti gotova do 2023. godine, a znanstvenici bi se uselili godinu kasnije. Istraživačima u Frankfurtskom institutu za rak bit će na raspolaganju ukupno 42 milijuna eura, odnosno šest milijuna eura godišnje u vremenskom periodu od 2019. do 2025.

Različiti ciljevi

“Tamo ćemo zajedno raditi mi bazični znanstvenici i naši kolege kliničari. Vjerujemo da će prijenos informacija i znanja biti puno efikasniji i brži baš zato što ćemo imati pacijente koji će nam biti jako blizu. Danas su MD Anderson Cancer Center u Teksasu i Memorial Sloan Kettering Center u New Yorku vodeći u svijetu u liječenju tumora zato što su istodobno i vodeće istraživačke institucije”, rekao je Đikić koji ističe kako u Njemačkoj ima puno centara za istraživanje tumora, ali su im ciljevi različiti.

Kao primjer navodi Heidelberg koji je udaljen od njih 70 kilometara i u kojem je smješten  DKFZ, najveći centar za istraživanje tumora u Njemačkoj, s više od 2000 ljudi, te čiji je cilj drugačiji od njihovog. Naime, njima je cilj istražiti masu tumora, prikupiti što više podataka, sekvencirati što više tumora i u okviru globalne slike razumjeti kako se tumori mijenjaju i na koji se način mogu uspješnije liječiti.

ThinkstockFoto: Valueline/Thinkstock

Pokušavamo uvidjeti zbog čega neki lijek kod nekoga ne djeluje

“Mi smo fokusirani na manje skupine: u velikom broju tumorskih pacijenata želimo pronaći male podskupine ljudi koji jako dobro i onih koji jako loše reagiraju na terapije. Vjerujemo da se u tim malim skupinama krije puno tajni koje ljudi nisu otkrili jer su istraživali na velikom broju pacijenata”, pojasnio je Đikić koji ističe kako su se u Frankfurtskom institutu za tumore fokusirali na nekoliko vrsta tumora.

“To su glioblastom, koji je vrlo agresivan tumor mozga i jedna od najtežih dijagnoza, zatim tumor debelog crijeva te dvije vrste agresivnih leukemija. Svaki pacijent mora proći kliničku obradu, a ona je standardna. Pruža se najbolja njega, pacijent dobiva dijagnostičku i terapijsku obradu najvišeg mogućeg standarda u našoj sveučilišnoj klinici. Zatim se prati odgovor pacijenta na terapiju. Ako pacijent jako dobro odgovara na terapiju, tražimo zašto je tako. Ako ta osoba ne odgovara na terapiju, i za to smo zainteresirani. Pokušavamo uvidjeti zbog kojeg razloga lijek ne djeluje i kad otkrijemo taj mehanizam, dat ćemo mu neki drugi lijek ili kombinaciju nekoliko njih”, objašnjava Đikić novi, personalizirani princip rada s onkološkim pacijentima.

Možemo prodrijeti puno dublje u tajne tumorskih stanica

Sama zgrada Frankfurtskog instituta za rak će biti gotova tek za četiri godine. Međutim, timovi znanstvenika koji će se tamo preseliti već sada zajednički rade.

“Upravo smo danas imali raspravu o jednom kliničkom pokusu na tumorima debelog crijeva. Puno je znanstvenih pitanja koja smo mogli istraživati, ali mi smo se bavili samo onim pitanjima koja su relevantna za pacijente, ako imaju dobar odgovor ili ne. Korištenjem najmodernijih tehnologija, koje u Frankfurtu imamo na raspolaganju, možemo prodrijeti puno dublje u tajne tumorskih stanica: onih koje dobro odgovaraju na terapiju i onih koje su jako opasne i ne odgovaraju na momentalnu terapiju. Taj je koncept vrlo blizu realnosti i ja vjerujem da ćemo u nekoliko godina imati mnogo velikih otkrića upravo u razumijevanju efikasnosti terapije i razumijevanju rezistentnosti na terapiju, što je jedan od velikih problema u kliničkom radu”, naglasio je Đikić.

Naglasak na suradnji, timskom radu, interdisciplinarnosti i fokusiranosti

Na pitanje je li FCI kruna njegove znanstvene karijera, jedan od najcitiranijih znanstvenika svijeta u intervjuu za Jutarnji odgovara s rezolutnim ne.

“Frankfurtski institut za rak je odlična ideja, pokazatelj da se novom kulturom suradnje između kliničara i bazičnih znanstvenika može stvoriti nešto ni iz čega. No, mislim da su moja otkrića i radovi, ali i angažman u edukaciji mladih puno važniji. Zgrada će ostati nakon nas, a ja bih želio da u njoj ostane otisak o novoj institucionalnoj borbi protiv tumora, u kojoj je naglasak na suradnji, timskom radu, interdisciplinarnosti i fokusiranosti na pacijente”, odgovara Đikić.

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Ja se osjećam dobro, a moja obitelj je sretna

Ivan Đikić izgradio je fantastičnu znanstvenu karijeru u posljednjih 16 godina koliko s obitelji živi u Frankfurtu.

“Život ima svoje puteve, nikad nisam planirao živjeti u Frankfurtu. Uvijek sam mislio da ću biti u Americi. No, ovdje sam jako toplo primljen i omogućavaju mi nevjerojatnu slobodu. I sada, na vrhuncu moje karijere, kad dobivam ponude niza sveučilišta i instituta, pa i farmaceutske industrije, glavna je prednost Frankfurta, koji čak nije ni glavni znanstveni centar u Njemačkoj, što ima ambijent u kojem se ja osjećam dobro, a moja obitelj je sretna”, naveo je poznati znanstvenik.

Motivacija nije u novcu

Đikić je istaknuo kako se u Frankfurtu osjeća kreativno, a da svi ljudi s kojima radi imaju kulturu koja podrazumijeva da su svi oni na zajedničkom zadatku stvaranja originalne i nove znanosti.

“Kod nas nije glavna motivacija stvaranje novčane dobiti, nego briga o znanosti, originalnosti te, naposljetku, kroz projekt FCI-a, i o pacijentima”, ispričao je jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika koji je naveo kako mu je Sveučilište Goethe omogućilo da tri mjeseca godišnje radi u kalifornijskoj biotehnološkoj kompaniji Genetech, poznatoj po pametnim antitumorskim lijekovima Herceptinu i Avastinu.

Ako je otvoren, čovjek uči i sa 50 godina, nekada i više nego sa 18 godina

Ivan Đikić priznaje da mu je slobodna studijska godina 2016./2017., kada je sa suprugom Ingom te njihovom djecom Lovrom, Petrom i Emmom živio u kalifornijskom Palo Altu, bila veliko osvježenje u životu i karijeri. Naime, tu je akademsku godinu proveo radeći u Genentechu i na Sveučilištu Stanford, ali je svaki dan putem Skypea komunicirao sa svojim suradnicima u Frankfurtu.

“Meni je Genentech bio otvorena škola. Ako je otvoren, čovjek uči i sa 50 godina, nekada i više nego sa 18 godina. Svatko tko misli da zna sve, ne može više učiti, a ljudi koji znaju da ne znaju, učit će uvijek. U Genentechu sam jako puno naučio o onom što nikad nisam vidio u svojem laboratoriju, a to je realno stvaranje lijekova na raznim područjima, od tumora pa do infektivnih bolesti. Vodstvo Sveučilišta Goethe pomaže mi i financijski i pravno, tako da četiri do pet puta godišnje odlazim u Genentech, gdje sada imam mali laboratorij i radim s postdoktorandima”, ispričao je Đikić.

Znanstvenici su važan dio obrazovnog sustava

U intervjuu Đakić je komentirao i  senzacionalnu najavu jedne izraelske kompanije da će već za godinu dana imati jedinstveni lijek za sve vrste tumora koja je završila na naslovnicama brojnih naslovnica.

“U medijima je senzacionalizam motivacija, pa se tako u svim medijima u Hrvatskoj pojavila lažna vijest, a da pritom ta kompanija nije objavila svoje rezultate javno, u obliku znanstvenog rada, niti ima kliničku studiju. Ljudi su željni optimističnih vijesti i učinili bi sve bi da se lijek može stvoriti tako brzo, ali realnost je takva da to nije jednostavno. I nemoguće je stvoriti jedan lijek za sve tumore. Danas znamo da tumorski lijekovi djeluju znatno specifičnije i da dva pacijenta s istim tumorom na isti lijek reagiraju različito. Mislim da je važnije da ljudi znaju to nego da im netko daje lažna obećanja. Zato su znanstvenici vrlo važan dio obrazovnog sustava građana: moramo biti nepristrani i kritični prema svemu što nije dokazano i objavljeno u znanstvenoj literaturi”, naglasio je hrvatski znanstvenik svjetskog glasa.

ĐIKIĆU JE NEŠTO ČUDNO OKO BOMBASTIČNE NAJAVE O ‘POTPUNOM LIJEKU ZA RAK’: ‘Ovo je dosta zabrinjavajuće’

Tumore možemo pobijediti na različite načine

Kako objašnjava Đikić, njihov je cilj pobijediti tumore što znači da će mnogi ljudi preživjeti –

“No, pobjeda nad svakim tumorom je individualna – netko će ga pobijediti u cijelosti, a netko će drugi dobiti šansu da mu se produlji život te da spozna sebe u vremenu koje mu je preostalo. Tumori su ozbiljna bolest, a ako pacijentima pružimo svu liječničku i psihološku podršku, ljudi će shvatiti da su pobjedivi. Naposljetku, tumori su nefunkcionalni dio našeg tijela. Mi tumore možemo pobijediti na razne načine; jedan je lijekovima, a drugi je i stavom da ih novim pristupima i tehnologijama možemo nadvladati. Uvjeren sam da se i tim promijenjenim stavom prema bolesti ona može mnogo češće pobijediti”, zaključio je Ivan Đikić.

Povratak na Net.hr