Šok, nevjerica i ogorčenje, samo je dio osjećaja koje ne krije ni Bruno Novak, zamjenik predstojnika katedre za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, nakon objave prijedloga Izmjena i dopuna Pravilnika o dodacima prehrani, u kojem se i znanstveno dokazano za zdravlje korisne biljke stevija i batat stavljaju u istu grupu s otrovnim biljkama, a njihova uporaba u prehrani drastično osakaćuje.
Glikemijski indeks nula
Iako u botaničkom smislu nisu srodnici, steviju i batat u uporabnom i nutritivno-zdravstvenoj upotrebljivosti povezuje glikemijski indeks nula, što je od izuzetnog značaja za podizanje kvalitete prehrane i života dijabetičara, ali i ostalih ljudi u preventivnom smislu. Novak je već duže vrijeme upoznat sa svim preprekama s kojima se stevija suočavala u svom proboju do legalne uporabe i tržišnog plasmana, što se posebno odnosi na zabranu stevije u SAD-u na čemu je uporno inzistirala tamošnja svemoćna FDA (Foods and Drugs Administration). Ipak, nakon popuštanja FDA-a potkraj 2008. godine i djelomične dozvole, samo za uporabu ekstrakta glikozida iz stevije samo kao zaslađivača u formi tzv. 'bijele stevije', Novak je smatrao da će u Europskoj uniji, pa tako sada i u Hrvatskoj prevladati razum i dati napokon priliku potrošačima da uživaju u svim ljekovitim svojstvima stevije i batata, a ne da se steviju percipira isključivo kao zaslađivač, a batat kao neki 'slatki krumpir'.
Apsurdne odluke nadležnih službi
Međutim, EFSA, (European Food Safety Agency) Europska agencija za sigurnost hrane izvršila je potkraj 2011. godine reevaluaciju popisa dozvoljenih dodataka prehrani, u koje je uvrstila i steviol glikozide (slatke ekstrakte iz lista stevije), i otada steviol glikozidi imaju službeno oznaku E-960 na popisu E-brojeva za dodatke hrani.
Tada se, kaže Novak, u priču ponovno ubacuje onaj čuveni 'Codex alimentarius' kao tobožnja zbirka međunarodno ustanovljenih standarda u sigurnosti prehrane, a koji u slučajevima stevije, batata, ali i niza već poznatih i dokazanih vrsta ljekovitog bilja, više služi kao perfidan alat i moćno oružje za otežavanje tržišnog plasmana prirodnih prehrambenih i ljekovitih proizvoda u odnosu na one iza koje stoji moćna farmaceutska i industrija sintetski proizvedenih komponenti za potrebe prehrambene industrije i u proizvodnji lijekova.
Tako je, uz brojne čajeve i slične biljne pripravke, s tržišta u EU prognana tzv. 'zelena stevija', što je samo sušeni oblik listova stevije, a u kojima je, tvrdi Novak na bazi brojnih znanstvenih istraživanja, obilje ljekovitih spojeva za liječenje brojnih oboljenja i olakšavanje postojećih stanja, kao što je slučaj s dijabetesom.
Stevija se u Hrvatskoj uzgaja od 1920. godine!
''Doista nisam vjerovao da će sad i naša Ministarstva pokazati toliku poniznost i slijepu poslušnost ovim doslovnim prepisivanjem EU direktiva i pravilnika. Ovo je apsurd, tim prije što je u Hrvatskoj stevija (Stevia rebaudiana) na popisu dozvoljenih biljnih vrsta za uzgoj još od 1920. godine, kad mnogi u svijetu nisu ni znali za nju! Upozoravam već dulje vrijeme odgovorne ljude u Ministarstvu poljoprivrede i zdravlja na općedruštvenu korist od omasovljenja uporabe stevije zbog njene ljekovitosti, no za to nema sluha, jer odgovor je da se naši pravilnici moraju uskladi s važećim pravilnicima o dodacima hrani EU-a'', kazao je Bruno Novak za Liderpress.
Perfidnost i nedosljednost takve odluke, dodaje Novak, vidi se i u ograđivanju administracije koja kaže da zabrana stavljanje stevije i batata u promet ne znači i zabranu njihove konzumacije u domaćinstvima.
''Koliko mi je poznato, Kraš ima neke planove da u neke svoje nove proizvode uključi i zelenu steviju, međutim, uz donošenje ovakvog Pravilnika morat će od toga odustati. Ne znam ni hoće li nakon ovoga Agrokor odustati od zaslađivanja stevijom svoje vode Jana. Još jednom apeliram u ime znanosti i zdravog razuma da se uvaže sve činjenice u vezi stevije i batata, a ne da se slijepo prepisuju apsurdni propisi'', zaključio je Novak.
