NJIH JE PANDEMIJA POGODILA MANJE NEGO DRUGE: / U čemu je kvaka? Radi li ovaj dio Hrvatske uistinu bolji posao od krajnjeg juga?

Bez obzira na prave male bisere na samoj istarskoj obali, među kojima se Rovinj definitivno ističe, istarski turistički adut tijekom pandemije koronavirusa mogla bi biti njena unutrašnjost

7.5.2021.
17:42
Pixabay
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Otkako je krenula pandemija koronavirusa i s njom posljedično povučen veliki upitnik u kontekstu turističke sezone, često se uspoređuju turistički potezi i odluke Istre s onima dubrovačkim. I dok je prošle godine Dubrovnik ostvario svega 20-ak posto turističkih brojki u odnosu na rekordne brojke iz 2019. godine, iz Središnje Istre su se tada pohvalili kako je njihov turistički pad za kolovoz iznosio svega šest posto, piše Dubrovački dnevnik.

Istarski privatni iznajmljivači su zadovoljni zbog toga, no tvrde da su njihova osobna iskustva ipak bitno drugačija u odnosu na službene podatke. U neformalnim razgovorima su tako kazali kako je 2020. godine bilo 'nešto ili ništa' turista. Hoće reći, sezone je bilo, ali definitivno je to bilo daleko i bitno lošije od onoga na što su naviknuli, sukladno rezervacijama koje su ostvarili. I ove godine povlači se stoga pitanje radi li Istra uistinu bolji posao od samog juga Hrvatske ili su u cijeloj situaciji zapravo imali više sreće i bolje predispozicije za izbjegavanje turističkog kraha.

Rovinj je poluprazan

Istarski turistički prvak Rovinj danas je poluprazan. Možda se to ne poklapa s predodžbom kakva bi se o njemu stvorila na jugu, no prizori s rovinjskih ulica pomalo podsjećaju na one dubrovačke, kakvi se sada mogu vidjeti.

Ponešto turista je stiglo, no oni su zapravo malobrojni pa ćete na polupraznim ulicama viđati iste ljude koje ste vidjeli prethodnog dana ili lokalce. Zbog svega toga je većina butiga, suvenirnica i različitih gift shopova zatvorena, kao i većina restorana te hotela. Vlasnici restorana, mada svoja vrata uglavnom nisu ni zatvarali zbog povoljne epidemiološke slike kojom se Istra može pohvaliti, tek se pripremaju za sezonu pa uređuju svoje prostore. Kako kažu u neformalnim razgovorima, otvorit će ih onda kad se popravi turistička slika Istre jer im je dotad otvaranje neisplativo. U samom centru Rovinja radi svega nekoliko restorana koji su uglavnom poluprazni, a vlasnici se uistinu bore za svakog pojedinog gosta.

Slična situacija je i u Poreču u kojem centrom dominiraju lokalci, uživajući na suncu i ispijajući kave tamo gdje bi, da se nije dogodila pandemija koronavirusa, najvjerojatnije uživali turisti.

'Gore' restorani u unutrašnjosti

Bez obzira na prave male bisere na samoj istarskoj obali, među kojima se Rovinj definitivno ističe, istarski turistički adut tijekom pandemije koronavirusa mogla bi biti njena unutrašnjost. Radi se o zelenim, uistinu fascinantnim prostranstvima koji neodoljivo podsjećaju na Toskanu, idealnima za šetnje u prirodi, bicikliranje i ugodnu izolaciju od gužve i urbanih središta, što za vrijeme pandemije Covida-19 može značiti samo prednost.

Na brežuljcima se ističu mala naselja i turistička mjestašca poput Motovuna koji je poznat po svom filmskom festivalu ili Grožnjana, nestvarno lijepog 'Grada umjetnika' s 20-ak galerija i umjetničkih ateljea. Turista tamo ima i opća se slika čini zapravo dosta zadovoljavajuća, no kažu lokalci da je ona ipak drugačija od one na koju su navikavali prije pojave Covida-19. Ipak, stječe se dojam kako se u prvom redu radi o domaćim posjetiteljima pa će se na ulicama u unutrašnjosti Istre kao i u restoranima u prvom redu čuti različiti hrvatski dijalekti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Unutrašnjost Istre poznata je po sjajnim vinarijama i kušaonicama vina te ugostiteljskim objektima koji nude domaća jela i najbolje od istarske gastronomije. Takvi su objekti zapravo uglavnom popunjeni. Štoviše, mjesta je potrebno rezervirati danima unaprijed.

U čemu je 'kvaka'?

Kako bi se moglo razumjeti u čemu je tajna tog uspjeha, dovoljno je vidjeti registarske oznake vozila koja u Istru pristižu i putuju 'istarskim ipsilonom', autocestama A8 i A9 koje povezuju najznačajnija središta Istre zbog kojih je od jedne do druge točke moguće doći u svega pola sata ili sat vremena. Ističu se tu u prvom redu domaće 'tablice', one riječke, zagrebačke pa čak i krapinske i zadarske. Potom, tu su i slovenske 'tablice' koje se mogu posebno vidjeti preko vikenda, a nešto je manje onih talijanskih.

U čemu je onda 'kvaka'? U odličnoj cestovnoj povezanosti. Stanovniku Rijeke, Zagreba ili Zadra ne predstavlja ništa prezahtjevno doći preko vikenda u Istru jer se od svog grada vozi autoputom koji se dalje nastavlja na 'istarski ipsilon'. Zbog svega toga i sami Istrani tijekom godine imaju naviku putovati, primjerice, iz gradova na obali u unutrašnjost, kako bi uživali u različitim festama, kušnjama te kulturnim i gastronomskim manifestacijama. I zapravo su za vrlo kratko vrijeme s jednog kraja poluotoka na drugom. Osim toga, Istra gravitira zemljama čiji su gosti bolje platežne moći i odlično je povezana sa Slovenijom, dok je Dubrovačko-neretvanska županija geografski blizu Bosni i Hercegovini odnosno Crnoj Gori, gostima niže platežne moći. S njima nije povezana autocestama, kao što je to situacija s Istrom i njenim susjedima.

Čini se tako da je zapravo loša povezanost Dubrovnika s ostatkom zemlje uzela svoj danak upravo u vremenu pandemije Covida. Autoput se završava u Pločama, nakon čega slijedi još sat i po' ili dva sata vožnje do samog grada, a tu je svakako i neumski koridor na kojem se ne čeka previše otkako nema turista, ali se ipak čeka zbog procedura na granici oko PCR testova i ostalih regulativa koje je nametnulo 'novo normalno'.

Dubrovačko-neretvanska županija nema autoput

Uz to, ono što je za Istru njena unutrašnjost, do koje je od obale moguće doći za sat vremena ili manje, za Dubrovačko-neretvansku su županiju Pelješac ili Konavle, ali i Mljet, Korčula, Lastovo, do kojih se nešto teže stiže.

Ako se u obzir uzme istarski primjer, ne stječe se dojam kako se zapravo nešto posebno mudrije radi, nego je riječ o iznimnoj cestovnoj povezanosti i činjenici kako će u pandemiji koronavirusa gosti radije putovati svojim automobilom i u vlastitom aranžmanu nego bilo kojim drugim prijevoznim sredstvom jer se tako osjećaju najsigurnije i najkomotnije, bez pretjeranih provjera i, primjerice, obveznog nošenja maske.

Dubrovačko-neretvanska županija nema autoput ni brzu cestu pa se ne može ni promovirati kao autodestinacija jer to naprosto nije. Nema hidroavione koji bi je brže i bolje povezali s otocima i nije povezana s matičnom zemljom. Iz te perspektive se zapravo čini kako je jedino što se trenutno može napraviti jest uložiti u turističku promociju, pregovarati s aviokompanijama i uzdati se u letove jer je sve ostalo većini posjetitelja prekomplicirano. I u dugoročnim planovima imati na umu važnost cestovne, ali i općenito dobre prometne povezanosti s primjerice Pelješcem i otocima jer su u pandemiji koronavirusa izuzetno tražene destinacije u kojima gosti mogu jesti zdravo i uživati u prirodi i na svježem zraku, daleko od gužve i urbanih središta. To su, naposljetku, relativno dobre turističke brojke Pelješca, Mljeta ili Lastova lani i potvrdile.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali