Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), govore da nikada u povijesti nismo trošili više na mirovine bivših zastupnika i nekolicine drugih dužnosnika koji ih ostvaruju po posebnim propisima, piše Tportal.
Takve mirovine, naime, prima 650 osoba, a u prosjeku one iznose 9561,30 kuna, što znači da samo za tu stavku Hrvatska godišnje iz proračuna odvaja sedamdesetak milijuna kuna.
2007. izdvajali smo 45 milijuna kuna
Prije desetak godina, dakle potkraj 2007. godine, mirovinu po posebnim propisima za bivše visoke dužnosnike primalo je 400-injak osoba i godišnji neto izdatak proračuna iznosio je oko 45 milijuna kuna.
Sadašnja situacija najvjerojatnije je posljedica odlaska u mirovinu osoba koje su pravo na onu povlaštenu ostvarile po nekima od starih zakona i to im se pravo priznaje i danas.
Zbog kontroverznosti povlaštenih mirovina u posljednjih desetak godina u nekoliko navrata ipak je došlo do reduciranja kako iznosa tako i uvjeta za njihovo ostvarivanje. Takve redukcije redovito su pratila oportunistička umirovljenja dijela zastupnika koji bi se umirovili na jedan ili nekoliko dana kako bi im se utvrdilo pravo po boljim uvjetima, da bi onda zamrznuli to pravo i nastavili obavljati zastupničke dužnosti.
Plenkovićeva odluka
Nakon što su 2012. ukinute saborske mirovine, Ustavni sud je pravo na povlaštenu mirovinu priznao svima koji su ga ostvarili po nekom od zakona koji su vrijedili prije njihova konačnog ukidanja. Učinci toga su vidljivi i iz podataka HZMO-a. Do 2012. godine broj bivših zastupnika koji primaju povlaštene mirovine povećavao se korakom za otprilike 50 osoba svake dvije godine. U pet godina nakon toga brojka je povećana za stotinjak novih umirovljenika.
Odluku o smanjenju mirovina iz 2014. zbog gospodarske situacije ukinula je Plenkovićeva vlada. Učinci te odluke vidljivi su unatrag tri mjeseca. Dok je prosječna povlaštena saborska mirovina u kolovozu (isplaćena u rujnu) iznosila 8631,54 kune, u listopadu je ona za gotovo tisuću kuna viša i iznosi 9561,30 kuna.
