Pandemija koronavirusa u proteklih je godinu i pol dana iz temelja promijenila naše društvo. Niti jednoj bolesti ili zarazi nije pridavano toliko pažnje kao covidu-19.

On nije uzrokovao samo zdravstvene probleme, već i gospodarske, političke, a prije svega društvene. Zbog stalnih ograničenja i promjena epidemioloških mjera, uobičajeni je ljudski kontakt ograničen, a u nekim slučajevima i sveden na minimum. Nemogućnost normalnog funkcioniranja dovela je do toga da ljudi pronalaze razne načine da izbjegnu mjere, od cijepljenja, preko prosvjeda protivnika cijepljenja, do političkih odluka o naglom otvaranju država i "suživotu s virusom“.

No, i virus traži razne načine da izbjegne zapreke koje smo mu postavili, pa se stalno stvaraju drugačiji sojevi, od kojih je trenutno aktualan delta soj, koji se brzo širi Europom. Zbog toga mnogi strahuju od četvrtog vala zaraza, novog lockdowna i preopterećenih bolnica.

"Virusi su podložni stalnim promjenama kroz mutacije i varijacije na osnovnom virusu. Navedeno je posljedica evolucije i prilagodbe virusa. Iako većina mutacija neće značajno utjecati na karakteristike virusa, neke mutacije ili kombinacije promjena na virusu mogu dovesti do izmjene nekih njegovih karakteristika koje omogućavaju veću prenosivost ili veći utjecaj tako da su nove mutacije moguće“, upozorila je u razgovoru za Net.hr epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zvjezdana Lovrić Makarić.

Stalnim promjenama do 'starog normalnog'?

Stalne promjene su i u epidemiološkim mjerama i pokušajima pronalaska pravog načina za povratak života u "staro normalno“, odnosno u pretpandemijsku svakodnevicu. Vrte se scenariji "suživota s covidom“, ali i sami epidemiolozi upozoravaju kako je "nezahvalno dugoročno predviđati epidemiološku situaciju s COVID-19 bolesti s obzirom da na nju utječu brojni faktori -  mobilnosti ljudi, procijepljenost populacije, učinkovitost cjepiva, pridržavanje populacije tzv. nefarmaceutskim mjerama (nošenju maski, fizičkom distanciranju, izbjegavanju okupljanja većih skupina ljudi...), ali i karakteristike samog uzročnika.“

Jedan od potencijalnih scenarija, jest i obvezno cijepljenje. U nas je trenutno, barem djelomično, cijepljeno svega 40 posto odrasle populacije, dok ostatak nije motiviran iz raznih razloga. Jedan od njih su i najave možebitnog uskraćivanja pojedinih prava necijepljenima. Naravno, to nije polučilo željenu reakciju javnosti, koja ionako ima poljuljano povjerenje u vlast i struku.

"Mislim da je sada puno važnije transparentno informirati osobe o cijepljenju i njegovim benefitima s obzirom da je cjepivo jedini način da ovu epidemiju stavimo pod kontrolu“, upozorava epidemiologinja Lovrić Makarić.

No, dok se ne ostvari zadovoljavajući postotak procijepljenosti stanovništva s obje doze, naša će zemlja, kao i velika većina drugih, biti prisiljena živjeti u iščekivanju kada će i koja epidemiološka mjera biti ublažena ili pooštrena. Iz ovih godinu i pol dana iskustva, jasno je da teže mjere dolaze zbog velikog skoka u broju novozaraženih, uglavnom u jesen i zimu, dok se s dolaskom toplijeg vremena one popuštaju, jer je tada, obično, i broj novozaraženih manji.

Različiti čimbenici igraju ulogu

Moguće je i da će se, unatoč svim epidemiološkim pokazateljima te pojavi i širenju novih sojeva virusa, neke države odlučiti slijediti britanski primjer. Tamošnje su vlasti od ponedjeljka u ponoć omogućile rad svim poslovnim subjektima te ukinule veliku većinu epidemioloških mjera. Premijer Boris Johnson poručio je da treba naći "suživot s virusom“, iako brojke nisu na njegovoj strani.

Mnogi su se i prije njega opekli nastojeći prognozirati kada će pandemija biti gotova. Jasno je da, čak i uz cijepljenje, još neko vrijeme ona neće završiti i da nema jednoznačnog scenarija povratka u normalu, barem ako se pita epidemiologe.

"Posljedice popuštanja mjera, kao što su fizičko distanciranje, zatvaranje škola, nošenje maski, pravovremeno otkrivanje i izolacija oboljelih, ovisit će o nekoliko čimbenika, uključujući i cjepivo, specifičnost rasporeda i brzinu provođenja cijepljenja, ali i prethodnu epidemiološku situaciju koja određuje koji je dio stanovništva zaštićen prirodnom infekcijom. Svi su ovi čimbenici različiti u pojedinim zemljama i igrat će važnu ulogu u tome kako će se pandemija odvijati u različitim scenarijima popuštanja mjera i koliko brzo će se steći kontrola COVID-19 u njima“, drži epidemiologinja HZJZ-a Lovrić Makarić.