Nevladine udruge zatražile monitoring Hrvatske

12.5.2011.
15:05
VOYO logo

Otkako su u veljači ove godine 15 nevladinih organizacija dale svoje mišljenje o promjenama u okviru koje traže mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u Bruxellesu su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija iznijeli svoje primjedbe o svim mjerilima za zatvaranje spomenutog poglavlja. Od veljače do svibnja zabilježen je i napredak, ali i nedostaci.

''Predlažemo zaštitni mehanizam koji bi iz Hrvatske pokušao osigurati da se procesi koji su pokrenuti ne vrate na početak, a oni prijedlozi koji još nisu krenuli da ih se pogura'', naglašava Jelena Berković iz GONG-a za Deutsche Welle. Ona kaže da je jedan od prijedloga vraćanje procesa u parlament koji bi kroz tijelo koje je otvoreno ne samo za političke stranke već i za predstavnike akademske zajednice i civilnog društva vršio monitoring.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Ukoliko bi se omogućio pristup informacijama, podacima i istraživanja o tome kako se uistinu provodi reforma pravosuđa i kako se zadovoljavaju mjerila u odnosu na proceusiranje ratnih zločina i zaštitu nacionalnih manjina, tada bi taj mehanizam bio koristan i za Hrvatsku i EU i nudio informacije koliko Hrvatska napreduje i koliko taj napredak održava'', smatra Jelena Berković.

Službenih reakcija iz Europske komisije za sada još nema. Mehanizam monitoringa za Bugarsku i Rumunjsku nije primjenjiv za Hrvatsku niti to EU nakon članstva Hrvatske u Uniji želi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnici nevladinih organizacija s prijedlogom mehanizma monitoringa koji bi se provodio u Hrvatskoj od strane hrvatskih tijela i redovito izvještavao Europsku komisiju i zemlje članice imao bi jedan važan cilj: ''Neovisno što Komisija ili EU misli o mehanizmu, nama u Hrvatskoj je to potrebno, imali bi smo monitoring nad bilo kime tko završi na vlasti nakon izbora, a da se pozitivne promjene ne vrate na početak'', ističe Berković.

U zadnja tri mjeseca i nevladine organizacije bilježe kako napredak tako i nazadovanje. Tu je važna promjena zakona o primjeni statuta Međunarodnog kaznenog suda, ali nisu još riješena pitanja obeštećenja žrtava ratnih zločina, upozoravaju iz nevladinih organizacija. Još uvijek nedostaje fond za obeštećenje svih žrtava ratnih zločina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članak:

arti-201105110635006 arti-201105100688006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo