Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VELIČANJE RATNIH ZLOČINACA

NEPREGLEDNA KOLONA LIJESOVA, NAJMLAĐOJ ŽRTVI BILO JE 16 GODINA: Tko negira genocid, treba u zatvor! Zašto Hrvatska, BiH i Srbija šute?

‘Posljednja faza genocida je njegovo negiranje’

Premda su od genocida u Srebrenici prošle 24 godine, BiH još uvijek nema zakon koji bi regulirao negiranje genocida, holokausta i drugih raznih zločina te veličanje ratnih zločinaca. Nedavno je u bosanskoj metropoli održana međunarodna konferencija “Stop negiranju genocida i holokausta”. “Posljednja faza genocida je njegovo negiranje”, ocijenjeno je na konferenciji, piše Deutsche Welle. Ova tema, odnosno inicijativa za usvajanje Zakona o zabrani negiranja genocida, holokausta i drugih ratnih zločina pokrenuta je najmanje pet puta u Parlamentu BiH.

Svaki put toj su se inicijativi usprotivili predstavnici Republike Srpske jer njima je taj Zakon sporan. Dušanka Majkić, zastupnica iz RS u Parlamentu BiH, navodi da za njihovo protivljenje postoji nekoliko razloga. Jedan od njih je, kako kaže Majkić, dosadašnji rad bosanskog pravosuđa “koje je presuđivalo uglavnom Srbima”. “Prethodno bi trebalo okončati sve postupke koji tretiraju ratne zločine Bošnjaka i Hrvata nad Srbima”, napominje zastupnica. Ona smatra da bi Zakon ograničio i prava na obranu osumnjičenih za ratne zločine.

“Braneći se da nije počinio zločin, optuženik bi automatski mogao biti sankcioniran prema Zakonu o zabrani negiranja genocida i drugih zločina. Tako bi i odvjetnici optuženih mogli biti sankcionirani”, kaže Dušanka Majkić za Deutsche Welle.

‘Sljedbenici Radovana Karadžića nisu spremni za suočavanje s istinom’

Majkić je ujedno i članica Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Ova zastupnica smatra da predlagači Zakona “žele dati jednostranu sliku o krivici srpskog naroda za događaje proteklog rata”. Vjeruje da bi bošnjačkim političarima odgovaralo da, sada kada počinju suđenja protiv njihovih osumnjičenih, Sud BiH zatrpavaju s puno predmeta po osnovi Zakona o zabrani negiranja genocida, što Majkić skupa s drugim zastupnicima RS smatra neprihvatljivim.

S druge strane, bošnjački dužnosnici u institucijama vlasti kažu da negiranjem genocida i sprječavanjem donošenja Zakona koji bi to sankcionirao, sljedbenici Radovana Karadžića i drugih ratnih zločinaca pokazuju nesprenost da se suoče s prošlošću i istinom. “Na jednoj strani imamo cijeli civilizirani svijet, koji od Australije do Kanade obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici i odaje počast žrtvama, a s druge političke predstavnike i velike dijelove akademske zajednice u entitetu RS i državi Srbiji koji negiraju genocid”, kaže potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiz Salkić.

Ramiz Salkić upozorio je na opasnost relativizacije zločina iz 1995. i negiranja te osporavanja povijesnih činjenica. “Tako se odgajaju generacije kojima nije sporno ubijanje više od 8000 bošnjačkih civila u Srebrenici”, kaže Salkić za Deutsche Welle.

Podsjetio je da se u Republici Srpskoj, kao i u Srbiji ne prihvaća istina nego se veličaju najveći ratni zločinci Europe odmah nakon Drugog svjetskog rata. Zbog toga, smatra Salkić, BiH treba ovaj Zakon. Smatra da Srbija i RS trebaju slijediti primjer Njemačke nakon Drugog svjetskog rata te se pokajati za zločine, dok ovako veličajući pojedine zločince, stavljaju teret koji su počinili pojedinci i grupe na pleća cijelog naroda.

Ni Hrvatska ni Srbija nemaju rješenja

Ovo područje nije dobro uređeno niti u Lijepoj našoj, a niti kod susjeda u Srbiji. Zbog toga ekstremisti mogu slobodno reći da se genocid nije dogodio, da je holokaust izmišljotina te mogu veličati ratne zločine i ne biti kažnjeni za to. “Skupština Srbije usvojila je 2010. Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice, ali bez spominjanja riječi genocid, dok je suština odnosa Srbije prema holokaustu takva da bi negiranje istog značilo i negiranje srpskih žrtava koje se stavljaju u prvi plan u odnosu na židovske i romske”, kazao je beogradski novinar Dejan Kožul.

Naš domaći politički analitičar Davor Gjenero potvrđuje da negiranje genocida nije regulirano ni u Hrvatskoj. Gjenero kaže da problem negiranja genocida nije toliko težak kao u BiH. “Iako su neki zločini u Hrvatskoj, na primjer u Škabrnji i u Vukovaru, imali obilježja genocida, oni nisu bili niti takvog obujma, niti tako ‘industrijski organizirani’ kao oni u Srebrenici. Zato međunarodna sudska tijela nisu te zločine prepoznala kao genocid, a Hrvatska tužba protiv Srbije zbog provođenja i nesprječavanja zločina genocida nije uspjela”, kaže Gjenero.

Za razliku od država u regiji, u nekim državama je, kao primjerice u Njemačkoj, negiranje ratnih zločina kazneno djelo. Ovo je nedavno u autorskom tekstu za Deutsche Welle potvrdio njemački diplomat Christian Schwarz-Schilling. “Na putu prema EU-u, BiH će morati uvesti ili dopuniti zakonsku regulativu koja će negiranje genocida i drugih zločina učiniti kažnjivim”, kaže Sven Petke, direktor predstavništva Zaklade Konrada Adenauera u Bosni i Hercegovini

Veličanje ratnih zločinaca

Kada je riječ o skorom zakonskom uređenju ovog područja, nema optimizma kod dužnosnika nevladinih organizacija u BiH koje se bave zaštitom ljudskih prava. Branko Todorović, izvršni direktor Helšinskog odbora za ljudska prava, tvrdi da u BiH nisu stvoreni preduvjeti za oporavak postkonfliktnog društva.

“Lustracija i tranzicijska pravda, suočavanje s istinom, prihvaćanje odgovornosti, pomirenje, samo su teorijski pojmovi. Razlozi su očiti. Veliki dio onih koji su na vlasti i koji donose odluke bili su direktni sudionici rata i ratnih ideologija, i bilo bi nerealno od njih očekivati osudu dojučerašnjih partijskih istomišljenika i vrlo često izvršitelja nasilja u ime ratnih politika”, kaže Todorović. On smatra da cilj korumpirane i nesposobne vlasti nije pomirenje, suočavanje s istinom, trajni mir itd. nego upravo suprotno – nesigurnost, mržnja, strahovi, podjele… “Kako drugačije objasniti nehuman i necivilizacijski odnos prema žrtvama, ne samo falsificiranjem istine, nego otvorenim slavljenjem osuđenih ratnih zločinaca, davanjem njihovih imena ulicama, školama ili studentskim domovima”, kaže Todorović.

U Srebrenici se dogodio genocid

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u svojim je presudama protiv više vojno-političkih dužnosnika RS prepoznao da je zločin 1995. u Srebrenici zapravo genocid, odnosno došlo je do potpunog ili djelomičnog istrebljenja Bošnjaka u bivšoj “Sigurnoj zoni” Ujedinjenih naroda. Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, kaže da se istina mora prihvatiti, sa Zakonom ili bez njega.

“Istina je da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, i to je utvrđeno presudama Haškog suda i sudova u BiH. Kad god netko negira genocid u Srebrenici, preživjeli iznova trpe patnje iz srpnja 1995. Boli nas negiranje genocida, smeta nam i kad se negiraju zločini nad drugim narodima. Zabranom negiranja sudskih činjenica lakše bismo prihvatili istinu bez koje nema pomirenja, a bez pomirenja ne možemo ići dalje”, komentirala je Subašić.

Posmrtni ostaci 33 žrtve genocida ispraćeni ka Srebrenici, počast u Sarajevu odao im i Erdogan

Posmrtni ostaci 33 žrtve genocida koji su nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ispraćeni su u utorak iz mrtvačnice u mjestu Visoko u središnjoj Bosni ka memorijalnom kompleksu u Potočarima gdje će biti pokopani 11. srpnja, javlja Hina. Kolona u kojoj su bili lijesovi s tijelima ubijenih Srebreničana na putu ka Potočarima kao i svih ranijih godina prošla je središtem Sarajeva i zaustavila se pred zgradom u kojoj je sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Uz tisuće okupljenih, koji su došli odati počast svim žrtvama najgoreg ratnog zločina počinjenog na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, pred zgradom Predsjedništva BiH bili su i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan te članovi bosanskohercegovačkog državnog vrha Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Najmlađa žrtva imala 16 godina

Nakon rata u masovnim grobnicama pronađena su i identificirirana tijela najvećeg broja tih žrtava. U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima gdje je tijekom rata bila baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) i gdje je većina Srebreničana bezuspješno pokušala potražiti spas nakon pada enklave 11. srpnja 1995. do sada su pokopani ostaci 6610 žrtava.

Najstarija žrtva koja će biti pokopana ove godine kada se bude obilježavala 24. obljetnica masakra je Šaha Cvrk, starica koja je u vrijeme kada je ubijena imala 82 godine. Najmlađa žrtva je dječak Osman Cvrk koji je 1995. kada je ubijen imao samo 16 godina. Statistike pokazuju da su od 8372 osobe koje su evidentirane kao nestale nakon pada Srebrenice do sada pronađeni i ekshumirani ostaci 7119 žrtva.

Prikrivanje tragova zločina

Pronađeni su ostaci još 102 osobe, no oni do sada nisu identificirani jer nisu pronađeni njihovi živi srodnici od kojih bi se uzeo uzorak DNK i usporedio s onim iz pronađenih kostiju. Amor Mašović, ravnatelj Instituta za nestale osobe BiH, podsjetio kako je svih 7119 tijela pronađeno u 84 masovne grobnice i oko tisuću pojedinačnih. Među njima je 41 grobnica bila primarna, a 39 su tzv. sekudarne jer su u njih naknadno premještani posmrtni ostaci iz grobnica u koja su tijela prvotno pokopana.

Bio je to pokušaj vlasti bosanskih Srba da neposredno po okončanju rata u BiH prikriju tragove počinjenih zločina. Drastičan je primjer takvih pokušaja činjenica da su ostaci jednog 22-godišnjeg mladića pronađeni u čak pet masovnih grobnica. Masovne grobnice s tijelima srebreničkih žrtava nakon rata su pronađene u čak 25 općina u BiH, ali i u sedam grobnica u Srbiji, uključujuči Beograd gdje su pokopane žrtve koje su bačene u Drinu, a ona ih je potom odnijela ka Savi.

Premijerka Srbije: ‘U Srebrenici je počinjen užasan zločin, no treba se prestati vraćati u prošlost’

Predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je u utorak na Jahorini kako ne kani ići u Srebrenicu 11. srpnja gdje će biti obilježena obljetnica genocida nad Bošnjacima što su ga počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba a istodobno je kazala kako “stalno vraćanje u prošlost” ne pridonosi miru i stabilnosti u regiji. “Nisam pozvana na komemoraciju pa neću ni ići”, kazala je Brnabić novinarima koji su je pratili tijekom sudjelovanja na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Za genocid u Srebrenici uporabila je termin “užasni zločin” a pojasnila je kako ovim povodom kani uputiti izraze sućuti obiteljima “svih žrtava sukoba” u Bosni i Hercegovini. Iskoristila je ovu prigodu i kako bi podsjetila da je u Srebrenici prije četiri godine napadnut tadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić te kako zbog tog incidenta nitko nije kažnjen.

Brnabić smatra da bi bilo poželjno da se “prestane vraćati na nesporazume iz prošlosti”, kako je okvalificirila potrebu suočavanja sa zločinima počinjenim tijekom ratova 90-ih godina.

 

Povratak na Net.hr