Nekad jedna od vodećih grana industrije danas je najveća tuga

Hrvatska je u protekle 24 godine izgubila oko 100.000 radnih mjesta u sektoru tekstila, obuće i gume.

17.7.2014.
14:39
VOYO logo

Urušavanje ove industrije posebno je pogodilo sjeverozapad Hrvatske koji tradicionalno naginje proizvodnji tekstila i odjeće. Bivša država je, prisjeća se šef Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Nenad Leček, otvarala tekstilne pogone kako bi amortizirala socijalne probleme.

Krah svega nazirao se već sredinom devedesetih u zloglasnoj privatizaciji i pretvorbi kada su tvornice kupili ljudi koji ih nisu znali voditi ili su ih htjeli samo zbog njihovih nekretnina, piše Deutsche Welle.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jeftini tekstil s istoka sve uništio

Potom je, kaže, počeo drugi val uništavanja 2000. godine ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Širom su otvorena vrata uvozu jeftinog tekstila s istoka koji je dotukao domaću proizvodnju, a ni globalna kriza nije pomogla oporavku.

''Ako vam nešto nedostaje, prvo ćete se odreći kupovine odjeće. To je sada glavni razlog pada broja zaposlenih. Mislim da ni država nije imala sluha za pomoći industriji, a ni menadžment nije reagirao na vrijeme. Upozoravali smo ih što će se dogoditi. Nisu vjerovali ili su mislili da će za njih biti dovoljno“, priča Leček.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ništa dobrog nije donijela ni EU

''Nismo u EU nismo ušli spremni za tržišno natjecanje s njemačkim ili belgijskim tvrtkama koje imaju takvu tradiciju. U prvom trenutku smo više izgubili. Tekstilna industrija je i u starijim članicama jako loše prošla. Gledam Španjolsku koja je usklađivanjem s propisima EU drastično smanjila prava radnicima, a opet nisu profitirali i otvorili radna mjesta“, priča sindikalist.

I danas tekstilne radnice, jer radi se pretežno o ženama, pripadaju najpotplaćenijem sloju društva. Većina ih radi za oko 2.500 kuna. No za razliku od nekada, njihove plaće ne pokrivaju ni egzistencijalni minimum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naučene na loše, mnoge od njih će, užasnute sudbinama svojih otpuštenih kolegica, naglas reći kako bar imaju posao. Stav je to kojega, čini se, podržavaju poslodavci, ali i vlada koja nije htjela poslodavcima na neko vrijeme otpisati doprinose kako bi se radnicima povećale plaće.

http://www.dw.de/tekstilne-radnice-ili-socijalni-slu%C4%8Dajevi-gdje-je-razlika/a-17789997

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo