Nakon što je susjedna Srbija uvela sustav kontrole brzine na autocestama na način da se prosječna brzina izračuna prema vremenu ulaska i izlaska s autoceste, u Hrvatskoj se također potegnulo pitanje o tome koje je najbolje rješenje kad je riječ o kontroli brzine.
U našoj zemlji trenutačno se na autocestama brzina kontrolira samo policijskim presretačima, a vozači koji prekorače brzinu za više od 50 km/h dobivaju novčanu kaznu od 3000 do 7000 kuna, zabranu upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda.
Sustav kontrole brzine u Srbiji može se prevariti
Međutim, ovo bi se uskoro trebalo promijeniti, ali iz MUP-a poručuju kako ipak nećemo slijediti Srbiju. Odnosno, nećemo kopirati njihov model, već ćemo do 2020. na našim autocestama imati videonadzor brzine, saznaje Večernji list. Jedan od razloga zbog kojega nećemo uvoditi srpski model naveo je prometni stručnjak Ivan Dadić, a taj je da taj sustav ima dosta mana.
Primjerice, ne mjeri zaustavljanje na odmorištima na autocestama pa vozači mogu od ulaska na autocestu do odmorišta voziti brže od 120 km/h, a nakon što se neko vrijeme odmore, mogu nastaviti put opet vozeći većom brzinom od dopuštene pa im tako prosječna brzina, koja se izračunava na osnovi vremena ulaska i izlaska s autoceste na kraju neće biti veća od 120 km/h.
U Srbiji novčana kazna za one koji voze brže od 120 km/h iznosi od 25 do 1005 eura s time da oni koji voze brže od 160 km/h dobivaju i kaznene bodove, oduzima im se vozačka dozvola, a mogu čak završiti i u zatvoru najmanje 15 dana ako voze brže od 200 km/h.
Videonadzor na autocestama bolje je rješenje
OPREZ PRI VOŽNJI U SUSJEDSTVU: Kazne naplaćuju odmah, a mogu biti astronomske
Sustav se dakle, može prevariti, a Dadić ističe kako su najbolje rješenje kamere i radari koji se postavljaju na mjestima na kojima se najčešće događaju prometne nesreće, pri čemu ne treba postaviti stotine kamera i radara, nego samo na pojedinim, opasnim mjestima.
Iz MUP-a ističu kako je Autocesta Rijeka – Zagreb prije nekoliko godina provela pilot-projekt nadzora brzine na tri lokacije koji je pokazao, između ostalog, da 50 posto vozača nije poštovalo ograničenje od 100 km/h u tunelu, a da je 27 posto njih vozilo brže od dopuštenih 130 km/h na otvorenoj dionici autoceste.
