Kolarić smatra da nam procijepljenost od 60 posto, koliku bismo mogli imati do kraja ljeta, nije dovoljna za postizanje kolektivnog imuniteta protiv trenutačno dominirajućeg britanskog soja

Cijepljenje protiv Covida u Hrvatskoj napokon je krenulo punom parom. Iako doza sada uglavnom ima dovoljno, strahuje se od scenarija s kojim bismo se mogli suočiti već za mjesec-dva. Što će se, naime, dogoditi kad se cijepe svi oni koji žele? Istraživanja pokazuju kako je takvih između 50 i 60 posto, ali sudeći po sadašnjim prijavama, čini se da je ta brojka puno manja. Podsjetimo, dosad je cijepljeno nešto više od 700.000 ljudi, a na platformi Cijepise prijavljeno je još dvjestotinjak tisuća.

Ako i dosegnemo procijepljenost od 60 posto (što je nešto više od dva milijuna ljudi), to bi i dalje moglo biti nedovoljno za stvaranje kolektivnog imuniteta protiv novih sojeva koronavirusa koji se stalno pojavljuju. Osim tzv. antivaksera kojih je oko 25 posto, postoji i dio ljudi u Hrvatskoj koji se ne protive cijepljenju, ali smatraju da "ne treba žuriti", lijeni su se prijaviti ili jednostavno misle kako su mladi i zdravi pa se ne trebaju bojati zaraze Covidom. Sve navedeno je duboko pogrešno, a evo i zašto.

Hoće li nas virus nadmudriti?

Virusi mutiraju kako bi opstali, to nije nikakva novost. Što dulje budemo nezaštićeni, dat ćemo im više vremena što bi na kraju moglo rezultirati pojavom mutacija koje će biti otporne na imunitet stečen preboljenjem, ali i svim postojećim cjepivima. Tijekom razmnožavanja virusa, dolazi do malih izmjena na sljedećim njihovim generacijama. Promjene ne moraju značajne, ali neke od njih mogu rezultirati većom otpornošću virusa koji onda postaje opasniji za naš organizam.

Situacija nije ista kao prije godinu dana jer danas ipak imamo velik broj cijepljenih kao i onih koji su preboljeli Covid. No, virus se i dalje može širiti među ljudima koji nisu zaštićeni pa onda mutirati u svom pokušaju da probije obrambene sustave i onih koji su, na bilo koji način, stekli imunitet.

Dođe li to toga, ostvarila bi se noćna mora svih znanstvenika tj. suočili bismo se s novim ciklusom pandemije koja bi trajala sve dok ne dobijemo modificirana ili potpuno nova cjepiva. Drugim riječima, vratili bismo se na početak.

Kolarić: 'Trebamo barem 80 posto imunih'

Od toga strahuje i naš epidemiolog i član Vladina znanstvena savjeta, prof. dr. sc. Branko Kolarić koji kaže kako je opasnost realna:

"Nove varijante mogu pogoršati situaciju i dovesti do potrebe za novim, strožim mjerama na jesen ili zimu. Zato je sada važno cijepiti se jer što više smanjimo cirkulaciju virusa kroz ljeto, to je manja mogućnost da nam se ponove jesen i zima kakvu smo imali 2020. godine."

Kolarić smatra i da nam procijepljenost od 60 posto, koliku bismo mogli imati do kraja ljeta, nije dovoljna za postizanje kolektivnog imuniteta protiv trenutačno dominirajućeg britanskog soja:

"To nije dovoljno za eliminaciju virusa iz populacije, primjerice, za neke bolesti, poput ospica, potrebna je procijepljenost od preko 90 posto. U slučaju britanskog soja korone, ta se brojka kreće oko 80 posto, toliko bi ljudi trebalo biti imuno bilo da su zaštitu stekli cijepljenjem ili preboljenjem. Postignemo li procijepljenost od 50 do 60 posto, to neće eliminirati virus, ali će značajno smanjiti pritisak na zdravstveni sustav koji će, u tom slučaju, svima koji trebaju liječenje moći pružiti adekvatnu skrb", kaže Kolarić.

'Za neke ljude bih uveo obvezno cijepljenje'

Što se tiče većeg odaziva na cijepljenje, Kolarić smatra da će neke ljude potaknuti i najavljene Covid putovnice jer će tako lakše moći putovati u druge zemlje. No, dodaje i da bi za neke ljude cijepljenje trebalo biti obavezno:

"To bih uveo za zdravstvene djelatnike i zaposlene u domovima za starije. Iako postoji pravo na izbor svakog čovjeka hoće li se cijepiti ili ne, imamo i drugo pravo, a to je pravo čovjeka da ga netko drugi ne zarazi. O tome se sada u EU vode rasprave. Podsjetit ću i na situaciju iz 2014. u Hrvatskoj kada su neki roditelji tužili državu zbog obveze cijepljenja djece. Naš Ustavni sud tada je presudio da je pravo na zdravlje iznad prava na izbor", objašnjava Kolarić.

Epidemiolog kaže kako mi, srećom, u Hrvatskoj i dalje imamo više zainteresiranih nego što imamo cjepiva.

"Prvom dozom je cijepljeno više od 700.000 ljudi, a s dvije oko 200.000. Osim prijavljenih na platformi, puno se ljudi javljalo liječnicima, oni nisu svi upisani na platformu. Cjepivo će se nuditi i preko radnih organizacija, a mogla bi se intenzivirati i kampanja. Nadam se da nećemo doći u situaciju kao Srbija da zovemo susjede na cijepljenje jer nemamo kako drukčije potrošiti dostupne doze."

'Problemi s Cijepise: 'Opet nas je iznenadilo'

Komentirajući probleme s platformom Cijepise, Kolarić kaže kako se to moglo riješiti bolje:

"Ne čini mi se da je to nešto zahtjevno niti komplicirano. Trebalo je skupiti podatke ljudi i organizirati cijepljenje. Ljuti me to što cjepivo imamo od 27. prosinca, a i prije toga smo znali da stiže. I opet smo to dočekali nespremni. Ne možemo se pravdati da nas je iznenadilo", zaključuje epidemiolog.