Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KAD ĆETE NA KRAJU U MIROVINU?

NATEZANJE SINDIKATA I VLADE OKO REFERENDUMA ’67 JE PREVIŠE’ POSTAJE MUČNO ZA PRATITI: Ovo je devet stvari koje morate znati

Kada ćemo na kraju moći u mirovinu? Sindikati se zalažu da se ne usvoji zakon o radu do 67. godine starosti

Nezadovoljni Vladinom mirovinskom reformom kojom bi se u mirovinu stupalo sa 67 godina, sindikati su pokrenuli referendumsku inicijativu “67 je previše”. Do sada je prikupljeno gotovo 250.000 potpisa, a za relativno loš odaziv inicijatori okrivljuju loše vrijeme i kampanju Vlade protiv referenduma.

Tko je pokrenuo referendumsku inicijativu?

“Inicijativu za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenule su tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS)”, piše Tportal.

U Matici hrvatskih sindikata održana je konferencija za medije Organizacijskog odbora Inicijative “67 je previše”, na kojoj su se osvrnuli na prvi tjedan prikupljanja potpisa za referendum te na protureferendumsku kampanju Vlade. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Koje su ključne točke?

Ako inicijativa prođe, na referendumu će se odlučivati o povratku dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, smanjenju penalizacije prijevremenih mirovina, onemogućavanju podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu na 61 godinu te produljenju prijelaznog razdoblja za izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca.

Što je donijela mirovinska reforma?

“Raniji zakon predviđao je produljenje dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina od 2038. godine. Mirovinskom reformom, koja je na snazi od početka ove godine, granica je pomaknuta na 2033. godinu. To znači da svi rođeni nakon 1966. godine, odnosno oni koji su danas mlađi od 53 godine, moraju raditi do 67. godine, osim ako prije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. Produljenje radnog vijeka zahvaća i one rođene 1963. i kasnije jer se već od 2028. godine dob za odlazak u mirovinu postupno povećava svake godine za četiri mjeseca”, javlja Tportal.

Što traže sindikati?

Glavni zahtjev je vraćanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, čime bi se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljilo do 2029. godine. “Što se tiče ranijeg umirovljenja, sindikati traže da se polazni faktor za trajno umanjenje (penalizaciju) smanji s 0,3 na 0,2. Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više ne bi bilo 18 posto, nego 12 posto”, objašnjava Tportal.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Koji su argumenti Vlade?

Državni vrh ističe kako je produljenje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina donijela već Vlada Zorana Milanovića te da je reformom samo pomaknuta vremenska granica s 2038. na 2033. godinu. Naglašavaju i to da neće svi morati raditi do 67. godine, već samo oni koji ne skupe 41 godinu radnog staža. I na kraju, upozoravaju na ogromne troškove u slučaju uspjeha referendumske inicijative. Prema riječima ministra Marka Pavića, realizacija sindikalnih zahtjeva stajala bi državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine i u konačnici dovela do smanjenja mirovina za pet do sedam posto.

Koji su argumenti sindikata?

Vladin argument da će do 67. raditi “samo oni koji ne prikupe 41 godinu staža”, sindikati pobijaju činjenicom da će produljenje radnog vijeka zahvatiti većinu zaposlenih, koji zbog brojnih prepreka nisu u mogućnosti skupiti tzv. puni radni staž. Također ističu da se produljenje dobi za odlazak u mirovinu ne poklapa s očekivanim životnim vijekom, koji je kod nas tri godine kraći od prosjeka EU-a. Napominju i to da najveći broj onih koji idu u prijevremenu mirovinu ne čini to vlastitim izborom, već su primorani na to.

Sindikati velikim plakatima pozivaju građane da potpišu referndum “67 je previše”.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Koliko potpisa treba za raspisivanje referenduma?

“Sindikati moraju prikupiti najmanje 374.740 potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, što predstavlja 10 posto od ukupnog broja upisanih birača. Rok za prikupljanje potpisa je dva tjedna (od 26. travnja do 11. svibnja), a prema podacima organizacijskog odbora inicijative ’67 je previše’, do ponedjeljka 6. svibnja prikupljeno je 247.835 potpisa”, piše Tportal.

Što nakon skupljanja potpisa?

Ako prikupe dovoljno potpisa, sindikati dostavljaju kutije s potpisima u Hrvatski sabor, koji je dužan pokrenuti proceduru za raspisivanje referenduma, ako Ministarstvo uprave prije toga procijeni da su potpisi valjani. Ako u konačnici dođe do raspisivanja referenduma, za uspjeh inicijative potrebna je podrška više od 50 posto građana koji izađu na glasovanje.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Što ako zahtjev sindikata prođe?

“Ako više od 50 posto građana na referendumu podupre zahtjeve sindikata o povratku dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, smanjenju penalizacije prijevremenih mirovina, onemogućavanju podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu na 61 godinu te produljenju prijelaznog razdoblja za izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca, oni se automatski ugrađuju u zakon”, zaključuje Tportal.

Povratak na Net.hr