Čak 91 posto ispitanika nasilje svojih vršnjaka proživjelo je za vrijeme osnovne škole, pri čemu je njih 80 posto trpjelo verbalno nasilje, a petina je bila izložena fizičkom zlostavljanju.
Ignoriranje vršnjaka doživjelo je 40 posto ispitanika, dok osam posto navodi oblike maltretiranja i ponižavanja kao što su pljuvanje i širenje laži.
Zbog obiteljske situacije maltretirano je 13 posto ispitanika, a zbog vjere osam posto, dok je petina ispitanika navela neki drugi razlog, kao što su sramežljivost ili zdravstveno stanje.
Prema mišljenju 44 posto ispitanika, djeca maltretiraju vršnjake da bi se osjećali moćno. Najveću odgovornost za vršnjačko nasilje 40 posto ispitanih vidi u obitelji, a 30 posto u društvu koje takvo ponašanje tolerira ili čak potiče.
Prema rezultatima istraživanja, 70 posto ispitanika dobro je upoznata sa cyber bullyingom, dok ponešto o tome zna njih 23 posto.
Cyber bullying ozbiljniji je od drugih oblika nasilja jer je širokog dosega i anonimno, rekla je četvrtina ispitanika, dok ih 75 posto smatra kako je to jednako ozbiljan oblik nasilja kao i drugi.
"Nema osobnog kontakta pa je lakše i slobodnije vrijeđanje nekoga, brže se širi i moguć je pod skrivenim identitetima", komentar je jednog od ispitanika.
Polovica ispitanika nije potražila pomoć zbog vršnjačkog nasilja, a kada se odluče na to trećina se obrati roditeljima.
Obraćanje odraslima za pomoć u najvećem broju slučajeva nema efekta jer maltretiranje ostaje isto ili se čak pojačava. Nakon intervencije se nasilje prekinulo za tek 14 posto ispitanika, a trećina je izjavila kako se smanjilo, ali nije prekinulo.
Uzvraćanje istom mjerom također je među češćim razlozima prekida nasilnog ponašanja, pokazalo je istraživanje.
Muškarci su u nešto većoj mjeri bili izloženi nasilju nego žene, kao i mlađi ispitanici u odnosu na starije.
