Upotreba kanabisa u medicinske svrhe odobrena je u 12 zemalja Europske unije, ali ne i u Hrvatskoj, gdje su za legalizaciju indijske konoplje potrebne zakonske izmjene. U Ministarstvu zdravlja najavljuju ih za jesen.
Pripravci s aktivnom tvari kanabisa
Pri odluci o legalizaciji indijske konoplje u medicinske svrhe Ministarstvo zdravlja trebalo bi se rukovoditi upravo preporukama Povjerenstva koje u prvoj fazi predlaze legalizaciju i standardizaciju izrade magistralnih i galenskih pripravaka, u kapsulama i za inhalaciju, u kojima bi bio tocno propisan udio aktivne tvari kanabisa.
Pripravci bi se izradivali za odredenog bolesnika prema recepturi lijecnika ili pak po standardnoj recepturi iz strucnih prirucnika.
Povjerenstvo je od osnivanja u prosincu odrzalo dvije sjednice, a planira ih jos cetiri do pet, na kojima bi trebalo donijeti preporuke o indikacijama, tko ce propisivati pripravke, po kakvim receptima i tko ce ih placati.
"Treba definirati jos niz nerijesenih pitanja, no toplo se nadamo da ce Ministarstvo postupiti u skladu s nasim preporukama jer tu nema nista revolucionarno. Uporaba droga u medicini regulirana je jos 60-ih godina proslog stoljeca", rekao je Hini predsjednik Povjerenstva Ognjen Brborovic s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zastite Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Dozvole za opijumski mak, ne i za indijsku konoplju
Od 60-ih godina zakonska regulativa dozvoljava da se uz odgovarajucu dozvolu sadi opijumski mak (Makedonija je veliki izvoznik), ciji se morfijski preparati koriste u medicini, pa je Hrvatska naslijedila jednako zakonodavstvo.
No, dozvole se ne izdaju za indijsku konoplju jer dosad nije bio dokazan medicinski ucinak pa je u Hrvatskoj dozvoljeno saditi tek industrijsku konoplju koja se zbog niske koncentracije kanabinoida ne moze koristiti u medicini.
Povjerenstvo Ministarstva zdravlja jos je na svojoj prvoj sjednici zakljucilo kako vise nema dvojbe u djelovanje indijske konoplje kao droge i kao lijeka. Time je omoguceno njezino koristenje u medicinske svrhe - uz definiranje tko je moze i kako koristiti.
Time bi se rijesio sadasnji problem da neki teski bolesnici kupuju pripravke kucne odnosno ilegalne proizvodnje po cijenama koje dosezu nekoliko desetaka tisuca kuna, izlazuci se opasnosti da zavrse na sudu pod prijetnjom zatvorskom kaznom. Medu njima najvise je oboljelih od malignih bolesti, bolesnika s AIDS-om i multiplom sklerozom.
Bolesnici kupuju pripravke po sumanutim cijenama
"Ljudi ih ilegalno proizvode sami za sebe ili kupuju od drugih proizvodaca, i to po sumanutim cijenama i u velikim kolicinama, a lijek nije ugodan - pogotovo starijim osobama", kaze Brborovic.
Dogada se da pacijenti kupe pripravak kao sto je ulje od kanabisa po 40.000 kuna, no ne znaju sto su kupili, nemaju nikakvo jamstvo kvalitete, a prodavac im sam propise dozu. Onda nakon dva dana odustanu od terapije i bace je u smece - najcesce zbog jakih anksioznih napada.
S obzirom da u svijetu postoje svega tri lijeka na bazi kanabinoida, a na hrvatskom trzistu ih uopce nema, u Povjerenstvu su se odlucili za opciju da se pacijentima u meduvremenu omoguce magistralni i galenski pripravci.
"Dok se god registrirani lijekovi ne pojave na trzistu i ne budu regulirani kao i svi drugi lijekovi, preporucujemo da se pacijentima omoguci lijecenje galenskim i magistralnim pripravcima", rekao je Brborovic.
No, da bi se to realiziralo potreban je konsenzus Ministarstva zdravlja, Lijecnicke komore, Ljekarnicke komore i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Potreban kriticki pristup lijekovima na bazi kanabisa
Brborovic smatra da u Hrvatskoj izostaje kriticki pristup lijekovima na bazi kanabisa jer se to podrucje tek pocelo razvijati u devedesetim godinama. Najcesce nema dovoljno statisticki potkrijepljenih dokaza o medicinskom djelovanju indijske konoplje, no pacijenti je vec koriste pa njezinu uporabu treba regulirati, kaze on.
Prema evidenciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, dosad je 12 zemalja EU-a omogucilo uporabu kanabisa u medicinske svrhe - Austrija, Ceska, Finska, Francuska, Italija, Nizozemska, Njemacka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Spanjolska i Velika Britanija.
