Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

‘I deložacije su odraz onog što nam vlast čini’

U Hrvatskoj je na današnji dan ‘na bubnju’ 340 kuća i 190 stanova. U prošloj godini na dražbu je dospjelo ukupno 1.715 kuća i 621 stan. Brojke su to koje, uspoređujući ih s 2008., kad je kriza počela, pokazuju da hrvatsko društvo tone, a građani i tvrtke imaju sve više problema s podmirivanjem raznih potraživanja.

Najavljena deložacija sedmeročlane obitelji sa zagrebačkog Bukovca, kojoj zbog neplaćanja kredita prijeti izbacivanje iz njihova doma, za sobom je u ponedjeljak opet povukla pitanje – mora li to baš tako, odnosno je li hrvatski sustav nedovoljno osjetljiv kad obitelj s petero djece baca na ulicu? Odvjetnik i član Stručnog tima Danas.hr-a Krunislav Olujić tvrdi da naš sustav po tom pitanju nije drugačiji od onih inozemnih.

“Prema mojim saznanjima, mi smo rješenja prema kojima se odvijaju ovršni postupci kopirali od zapadnih zemlja i kod njih to nije ništa drugačije nego kod nas. Čak je vani težište na tome da se više štiti vjerovnik, dok kod nas uvijek sve završi na tome da veću zaštitu dobije dužnik koji je svjesno ušao u problem i zbog toga trpi posljedice”, kaže nam Olujić pojašnjavajući da se u inozemstvu dosljedno pridržavaju zakona, dok se kod nas njegovo poštivanje i provođenje uvijek pokušava izbjeći. Prema njegovom mišljenju, u Hrvatskoj građani još uvijek uspiju pronaći prostor kako bi izbjegli deložaciju i to tako da im ovrhovoditelj izađe u susret dopustivši odgodu ili da senzibiliziraju javnost i njenim pritiskom odgode ono za njih najgore.

Život u šatoru na kraju grada

“Mi smo zemlja koja je iz socijalističkog poretka prešla u surovi kapitalizam. No, svijest građanstva kad je riječ o vraćanju kredita još uvijek je socijalistička. Nevjerojatna je lakoća kojom ljudi uzimaju kredite koje kasnije zbog ostanka bez posla ili nečeg drugog ne mogu vraćati. U inozemstvu je to drugačije. Primjerice u SAD-u ljudi na kućama imaju hipoteke i kad ne mogu platiti kredit te banke najave ovrhu, obitelji i prije nego počne deložacija same izađu van iz kuće. Imate primjere ljudi koji su otišli živjeti u šatore na rubovima gradova jer su izgubili kuće. Banka ima pravo tražiti svoje vlasništvo. To je normalno. Kod nas kad ne mogu platiti kredit igraju na kartu socijalne osjetljivosti, spominje se stanarsko pravo, igra se na kartu djece i na noge se diže javnost. To je strašno”, komentira Olujić ističući da hrvatski građani još uvijek žive na način da vjeruju da će uspjeti izbjeći posljedice i odgovornost za poteze koje su u životu povukli. Uspoređuje nas sa Španjolskom, u kojoj su, kaže, nakon pritiska javnosti zbog jednog mladog bračnog para mijenjali zakon. No, kaže da su Španjolci time samo napravili privremenu odgodu onoga što se na kraju moralo dogoditi – naplate duga.

Olujić podsjeća da oni kojima se imovina nađe “na bubnju” imaju pravo u slučaju grešaka pri ovršnom postupku uložiti prigovore Općinskom sudu, a potom i žalbe višem sudu. Po njihovom završetku moraju se pomiriti sa sudbinom.

Stipić: To je odraz onog što vlast čini učiteljima

Za razliku od Olujića, šef Sindikata Preporod Željko Stipić na slučaj deložacije zagrebačke obitelji Cvjetković gleda drugačije. Majka Marija Cvjetković njegova je kolegica i probleme u kojoj se našla njezina obitelj gleda i kroz prizmu rezanja plaća učiteljima.

“To je samo vrh sante ledenog brijega koji će se tek događati. Naime, nama svaki dan dolaze članovi, naši učitelji, koji se žale da se moraju zaduživati kako bi podmirili osnovne egzistencijalne potrebe. Zamislite, zadužuju se čak i kod kamatara, a sad je već sasvim normalno da žive od minusa. Ne čudi to jer su nama jedinima ozbiljno smanjili plaće, a nekima od naših kolega kasni plaćanje prijevoza pa ga moraju financirati sami. Najavili su nam i nova smanjenja plaća. Dakle, sve ovo što se događa, pa i ta deložacija obitelji naše kolegice, odraz je onog što vlast čini učiteljima”, ogorčen je Stipić, koji upozorava da se učitelji koji teško žive u takvim okolnostima moraju pojaviti na nastavi i obrazovati mlade i nove naraštaje.

Stanova ‘na bubnju’ četiri puta više no 2008., a kuća dvostruko više

U Hrvatskoj su trenutku pisanja ovog teksta “na bubnju” bile čak 1.222 nekretnine (od kuća do livada). Njih 1.055 odnosilo se na nekretnine koje su pod ovrhom, dok se ostalo odnosilo na stečaj. Prema očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku, 340 je kuća te 190 stanova.

Iz Hrvatske gospodarske komore pak navode da je u 2012. “na bubnju” ukupno bilo 1.715 kuća i 621 stan. Godinu dana ranije broj kuća je bio 1.506, a stanova 502. Broj nekretnina, općenito gledano, iz godine u godinu sve je veći i veći. Tako je primjerice od 2008. godine, koja se kod nas uzima kao početak krize, broj kuća na bubnju porastao dvostruko (tada ih je ukupno bilo 901), dok se broj stanova učetverostručio (2008. “na bubnju” ih je ukupno bilo 159). Naravno, u sve ovo nismo ubrojili i druge nekretnine koje građani i tvrtke gube, te pokretnine.

Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr

Povratak na Net.hr