Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BRANKO SMERDEL

NAJVEĆI USTAVNI AUTORITET U HRVATSKOJ: ‘Ustavni sud treba objaviti da ne postoje uvjeti za referendum inicijative Narod odlučuje’

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” u nedjelju, 27. svibnja završila je skupljanje potpisa za referendum o izmjenama izbornog sustava, a dva dana kasnije objavila je na svojoj Facebook stranici da su skupili dovoljno potpisa: iako je bilo potrebno skupiti 10 posto od ukupnog broja birača, odnosno 374.740 potpisa, iz Inicijative javljaju da ih imaju 450 tisuća.

Podsjetimo koja su to dva pitanja: prvo, o promjenama izbornog sustava, koje uključuju smanjivanje broja zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te isključivanje zastupnika nacionalnih manjina iz odlučivanja o povjerenju Vladi, kao i o državnom proračunu, te drugo, za opoziv zakona ratifikaciji Istanbulske konvencije.

Ako je doista u dva tjedna skupljeno toliko, za jedno i za drugo referendumsko pitanje, i ako Građanska inicijativa u Saboru pošalje toliko, ili približno toliko potpisa, već su napravili drugi korak u svom političkom učvršćivanju. Postaju snaga koju će biti teško ignorirati.

Jesu li zaista skupili toliko potpisa? Slijedi provjera

“Ne znamo jesu li ih skupili. Kada ih budu predali slijedi provjera u Saboru, a uključuje se i Ministarstvo pravosuđa. Dakle, pričekajmo provjeru potpisa”, odgovara prof. dr. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, na pitanje kako on vidi daljnji mogući scenario oko najavljene referendumske inicijative.

Podsjetimo da Hrvatska ima već povijest dramatičnog utvrđivanja autentičnosti potpisa skupljenih za referendum. Primjerice, 2010. tadašnji ministar unutarnjih poslova, Tomislav Karamarko, najavio je i grafološku ekspertizu 800 tisuća potpisa koji su tada bili prikupljeni za referendum o promjenama Zakona o radu. Dakle, slijedi provjera potpisa a potom i daljnja procedura.

Prof. dr. Branko Smerdel nedavno je u svom tekstu u Jutarnjem listu podsjetio da godinama ustrajno tvrdi te da sada ponovno želi upozoriti: “u našem ustavnom sustavu, na državnoj razini, od 16. lipnja 2010. godine, uopće nema uvjeta za valjano referendumsko odlučivanje! Dok je na snazi pravilo prema kojem se odluka na državnom referendumu donosi većinom onih birača koji su glasovali, takvi uvjeti ne postoje.”

Manjinama se referendumom ne mogu oduzimati prava

Profesor Smerdel smatra da ova referendumska inicijativa ulazi u same temelje političkog uređenja zemlje, te naglašava da “pitanja koja se odnose na prava manjina i njihovih zastupnika ne mogu biti predmet referenduma”. Pojednostavljeno rečeno, ako se oduzima pravo manjinama a da ih se nije pitalo, narušava se sam temelj političkog sustava.

“Ne može se većinom onih koji izađu na referendum, bez razlike, bilo to nekoliko stotina ili stotina tisuća birača, mijenjati temeljne noseće stupove ustavnog poretka kao što su izborni sustav, prava nacionalnih manjina i međunarodni položaj države!”, rezolutan je Smerdel. On smatra da je Ustavni sud instanca koja bi trebala dati upozorenje da ne postoje uvjeti za referendum, apelirao je još tijekom skupljanja potpisa da bi bilo važno da se Ustavni sud oglasi i očituje, ali – do toga nije došlo.

‘Nema razloga da se Ustavni suda ne oglasi sada’

Što kaže danas, kada Građanska inicijativa tvrdi da je skupila više potpisa nego što je potrebno? Prema proceduri, organizatori će knjige s potpisima proslijediti Saboru, a potom se Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav odlučiti o daljnjim koracima. Očekuje se da će se tada zatražiti ocjena ustavnosti ponuđenih pitanja za referendum. No, je li moguće da se Ustavni sud oglasi i ranije?

“Nema nikakvog razloga da se Ustavni sud ne oglasi sada”, kaže Smerdel.

“Nije točno da Ustavni sud to ne može učiniti bez zahtjeva Hrvatskog sabora: prijašnja izvješća Ustavni sud davao je i na zahtjev Vlade ili na vlastitu inicijativu, pa tako i jedno upozorenje baš u vezi s prikupljanjem potpisa za referendum u listopadu 2013. godine.”

Potrebno je cjelovito rješenje za referendum

No, ne može se ostati na jednom potezu Ustavnog suda, Smerdel smatra da je krajnje vrijeme za cjelovito i ozbiljno uređivanje pitanja državnog referenduma, jer je pogrešno da se Hrvatska svako malo izlaže novom valu referendumanije: u Hrvatskoj se već naziru obrisi nekoliko novih referendumskim inicijativa – samo Živi zid je najavio referendum o ukidanju Ustavnog suda, izlasku iz NATO-a, i za izlazak iz EU. Smerdel poziva na novo, cjelovito uređenje pitanja državnog referenduma.

“Prijeteća ustavna katastrofa rezultat je niza konstrukcijskih pogrešaka, tijekom i u vezi s donošenjem ustavnih promjena 2000., 2001., Ustavnog zakona o manjinskim pravima 2002. te ustavnih i zakonskih promjena iz 2010. godine. (..). Konstrukcijske pogreške tiču se dva velika sklopa pitanja koja određuju bit ustavnog koncepta, takozvane “ustavne arhitekture”: prvo, odnosa predstavničke i izravne demokracije, tojest odlučivanja u parlamentu i na referendumu i, drugo, pozitivne diskriminacije, to jest posebnih prava nacionalnih manjina u političkom procesu.

Iza tih načelnih pitanja slijede provedbena pitanja, takozvanog “ustavnog inženjerstva”, koja se odnose na stručno uređenje pojedinih od tih sklopova. Dok je “ustavna arhitektura” u domeni ustavotvorca, koji se odlučio za sustav predstavničke demokracije, uz izuzetnu primjenu referenduma, kao i za sudjelovanje zastupnika nacionalnih manjina u političkom odlučivanju sa svrhom očuvanja i zaštite njihova identiteta, “ustavno inženjerstvo” u domeni je Sabora, kojim vladaju političke stranke. Na tom planu su počinjene nedopustive pogreške, koje sada dolaze na naplatu, a prijete daljnjim nesagledivim budućim posljedicama”, upozorava Smerdel.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr