Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ORKANSKO NEVRIJEME

NAJVEĆA POMORSKA NESREĆA U HRVATSKOJ POVIJESTI: U katastrofi bez svjedoka netragom nestao golemi brod s 34 pomorca

Tih je dana u velikom tajfunu stradalo je još 11 brodova.

27. prosinca 1980. dogodila se najveća pomorska katastrofa svjetski poznatog riječkog brodara ‘Jugolinije’ čiji je brod večer ranije uplovio u područje orkanskog nevremena na Pacifiku nedaleko od japanske luke Yokohama. Golemi valovi brod dugačak 180 metara pretvorili su u najobičniju dječju igračku. Koliko je trajala borba posade s ovom morskom nemani nikada se neće saznati jer izravnih svjedoka nema. Tih je dana u velikom tajfunu stradalo je još 11 brodova.

Kapetan broda ‘Dunav’, Srećko Vukoša, posljednji je put kontaktirao Jugoliniju 27. prosinca u 23:30 sati po srednjoeuropskom vremenu i kazao uznemirujuće vijesti: ‘U prvu štivu i rezervoar za balast prodrlo more. Zbog oštećenja nastalih u nevremenu brod mora skrenuti s kursa. Plovimo prema Yokohami da bismo popravili kvar…’, bio je to posljednji zvuk kojeg je ispustila brodska stanica koja je nakon toga zašutjela. Te je noći ‘Dunav’ zauvijek nestao u bespućima dalekog mora zajedno sa svoja 32 pomorca.

Pokrenuta akcija traganja

Preko predstavnika u Tokiju alarmirana je japanska Obalna straža koja je odmah pokrenula akciju potrage i spašavanja pomoraca. Tragalo se za njima i vodom i zrakom, no ‘Dunavu’ nije bilo ni traga. Nevrijeme u kojem je orkan stvorio valove više od 15 metara trajalo je četiri dana. Nakon pet dana potrage u Jugoliniji je sazvana konferencija za medije s koje je poručeno kako vjeruju da će ga pronaći, a u prilog tome išla je činjenica da se radilo o suvremenom i kvalitetnom brodu kao i činjenici da je norveški brod s liberijskom zastavom ‘Binsnes’, s kojim su veze također bile prekinute u istom vremenu, uplovio neoštećen u japansku luku Kagoshima. Na moru je bez signala proveo punih 13 dana.

Bez rezultata

4. siječnja na mjestu nestanka ‘Dunava’ našao se brod ‘Moša Pijade’, splitske ‘Jadranske slobodne plovidbe’. Posada broda javila je kako će ostati neko vrijeme na mjestu posljednjeg javljanja ‘Dunava’ te se priključiti akciji traganja. 6. siječnja zapovjednik ‘Moše Pijade’, kapetan Petar Hutar javio je kako je pojačana radarska i vizualna kontrola motrenja i osluškivanja. Nije bilo rezultata. Prema nekim izračunima zbog nevremena ‘Dunav’ je mogao bez pogona otploviti oko 200 milja istočno od mjesta posljednjeg javljanja stoga je ‘Moša Pijade’ krenula na istok. Tragali su danima no potraga nije dala rezultata. Petnaestog dana od posljednjeg javljanja ‘Dunava’ s Pacifika u riječkoj Jugoliniji morali su priznati tragičnu stvarnost. Pomorci i ‘Dunav’ proglašeni su nestalima.

Skončao u Marijanskoj brazdi?

Kasnije su se pojavile brojne teorije o nestanku broda među kojima i ona kako je ‘Dunav’ ušao u samo oko tajfuna koji ga je potom odnio južnije, a ne istočnije kako se pretpostavljalo, sve do Marijanske brazde gdje je potonuo na dubinu od 11.000 metara.

Motorni brod ‘Dunav’ porinut je u more 21. veljače 1973. godime u talijanskom brodogradilištu ‘Cantiere Navale Mugiano’ u La Speziji. Bio je to prvi brod ‘Jugolinije’ za rasute terete. Imao je 25.259 tona nosivosti, bio je dug 179, a širok 23 metra, s gazom od 10,16 metara. Mogao je razviti brzino do 15 čvorova, a komandni mu je most, osim standardnih uređaja, bio opremljen i sa sistemom za hiperboličnu navigaciju, a imao je i sistem za satelitsku navigaciju.

Povratak na Net.hr