Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Koliko su točni?

NAJLJEPŠE ŽENE, LIJENI DALMATINCI… Razotkriveni veliki mitovi o Hrvatima

Na skijanje iz Hrvatske godišnje ode tek 200 tisuća ljudi što je oko pet posto stanovništva. Tako se ne može govoriti o masovnoj pojavi i Hrvatima kao velikim ljubiteljima skijanja. To je samo jedna od brojnih mitova koji se u posljednje vrijeme sve češće pojavljuje kada se govori o nama.

O svim nacijama u svijetu postoje određeni mitovi pa tako i o hrvatskoj. Portal Express donosi 20 najčešćih mitova o Hrvatskoj i Hrvatima, laži koje su o nama smislili oni kojima nismo simpatični, ili uljepšane istine koje smo izmislili sami o sebi.

1. Hrvatice su najljepše – DJELOMIČNO TOČNO

Riječ je o subjektivnom dojmu. Američki autor knjiga o osvajanju žena Daryush Valizadeh tvrdi da imamo najljepše žene u Europi, a da su Hrvatice vrlo lijepe, posebno u Dalmaciji, tvrde i brojni stranci. No, pogledamo li izbor za Miss svijeta u posljednjih deset godina najveći uspjeh je postigla Josipa Kusić koja je 2008. ušla u finale. Pobjeđivale su Kineskinje, Venezuelanke, Islanđanke…

2. Dalmatinci su lijeni – NETOČNO

Dr. Petar Filipić u svojoj knjizi Ekonomski paradoksi osvrnuo se na stereotipe i usporedio podatke Zagreba i Dalmacije. Utvrdio j eda je od 2000. do 2009., prosječna plaća za Zagreb bila 4823 kune, a za Split 4036 kuna. Istodobno su Zagrepčani u prosjeku radili 2087,67 sati, a Splićani su na poslu proveli 2096,11 sati.

3. Hrvati su alkoholičari – DJELOMIČNO TOČNO

Prije šest godina časopis Forbes smjestio nas je na peto mjesto najvećih alkoholičara u Europi. Stručnjaci tvrde da Hrvati ne piju ništa više od Talijana, Francuza, Austrijanaca… Ističu da je moguće da se konzumacija povećala zbog otegotnih životnih okolnosti koje je donijela kriza, međutim kažu da je to samo pretpostavka. Psihijatri, pak, ističu da smo u većem riziku u odnosu na druge jer nam djeca počinju piti sa svega 11 ili 12 godina.

4. Hrvati masovno odlaze na skijanje – NETOČNO

Priča o 200.000 Hrvata na skijanju svake zime ispliva u prvi plan u medijima kao podsjetnik da zapravo živimo dobro, iako je riječ o samo pet posto ukupnog stanovništva. To znači da 95 posto ljudi ne ide nikamo.

Tek pet posto Hrvata ide na skijanje
Tek pet posto Hrvata ide na skijanjeFoto: Anto Magzan/PIXSELL

5. Hrvati su dobri ljubavnici – NERIJEŠENO

Prosječan Hrvat vodi ljubav 134 puta na godinu, što je otprilike dva do tri puta na tjedan. Podaci su to dobiveni tijekom Durexovog istraživanja koje je provedeno u 26 zemalja i u kojem su samo Grci ispali veći ljubavnici od nas. Ako se može vjerovati Durexu, a njihovo istraživanje nije znanstvEno utemeljeno nego su se sudionici sami hvalili svojim pothvatima, ispada da smo se hvalili bolje od Grka. Tako Hrvati seks rijetko odbijaju, žene “ne boli glava” i svaki od tri do četiri ispitanika je rekao da ga partner u potpunosti zadovoljava. “U Hrvatskoj još nije provedeno takvo istraživanje, tako da je teško reći koliko smo dobri ljubavnici. Mislim da volimo vjerovati kako smo najbolji u krevetu, pa vjerujem da je taj mit vjerojatno došao od nikog drugog, nego iz usta Hrvata i Hrvatica, ali tko zna”, rekao je jedan psihijatar i seksualni terapeut, piše Express.hr.

6. Hrvati se boje liječnika – TOČNO

Prema istraživanju UN-a iz 2006., na ljestvici strahova na prvom mjestu je strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji, koji je dominantan u čak 70 posto Hrvata, dok se u zapadnoj Europi taj postotak kreće oko 38, a u istočnoj 39.

7. Crni Mercedes/kombi krade djecu – NETOČNO

U policiji kažu da se u 20 godina u Hrvatskoj nije dogodio nijedan slučaj otmice, osim slučaja Zagorac. Podaci se, naravno, ne tiču otimanja djece od strane jednog od razvedenih roditelja. Takvih slučajeva Hrvatska bilježi nekoliko.

8. U Hrvatskoj su gostoljubivi – NETOČNO

Iako se godinama hvalimo da smo najgostoljubiviji domaćini, strani turisti nas baš i ne doživljavaju tako. Naime, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma kojim je je obuhvaćeno 140 država, Hrvatska se našla na 65. mjestu.

Dobrodošlica turistima
Dobrodošlica turistimaFoto: Nel Pavletić/PIXSELL

9 . Hrvati su dobri vozači – NETOČNO

Iako čak 93 posto hrvatskih vozača, prema HAK-ovu istraživanju, smatra da su dobri vozači, drugi podaci govore suprotno. Njih, pak, 62 posto je imalo prometnu nesreću, a 50 posto je priznalo da ne poštuje prometne znakove. I dalje se vozi pod utjecajem alkohola, telefonirajući na mobitel, jedući, pijući…, poručuju iz HAK-a.

10. Hrvatska je bila bolje razvijena od drugih socijalističkih zemalja koje su prve ušle u EU – TOČNO

Stručnjaci se slažu da su političke okolnosti dovele do situacije u kojoj je Hrvatska zaostala za Bugarskom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom… u procesu pristupanja Europskoj uniji, premda je prema svim priznanjima, a to pokazuju i statistički podaci, znatno razvijenija od Bugarske i Rumunjske, piše Express.hr.

11. Hrvatska je zemlja vina – NETOČNO

Podaci koje je prikupila Slobodna Dalmacija pokazuju da su hrvatski podrumi puni neprodanog vina, dok se temeljna sirovina za pivo – hmelj uvozi u golemim količinama.

12. Hrvatska je zemlja lopova i kriminalaca – NETOČNO

U usporedbi s europskim zemljama, dobro stojimo. Naime u Hrvatskoj je prosječan broj krađa, razbojništava i prevara oko 43.700 na godinu, što je trostruko manje od Slovenije koja slovi za poštenu zemlju, a ima dvostruko manje stanovnika. Austrija se također smatra poštenom zemljom, a ima pet puta više krađa, a samo dva puta više stanovnika.

13. Hrvati s fakultetom ne tuku žene – NETOČNO

Prema istraživanju Autonomne ženske kuće Zagreb, u ukupnoj populaciji zlostavljača čak 13 posto je visokoobrazovanih muškaraca, a 34 posto ih je sa srednjom stručnom spremom. U usporedbi s ukupnom populacijom od 20 posto visoko obrazovanih, a barem pola su žene, znači da visokoobrazovanih zlostavljača ima više nego što ih je u prosječnoj populaciji.

Skradinski buk na Krki
Skradinski buk na KrkiFoto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

14. Hrvatska ima veliko vodeno bogatstvo – DJELOMIČNO TOČNO

Prema istraživanju FAO, UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, po količinama dostupne pitke vode smo prosječni. Stanovnik Hrvatske ima više od 22 milijuna litara vode na godinu! No, to uključuje ukupnu količinu slatke vode pa i onu koja rijekama dolazi iz drugih zemalja. Tako je riječ o procjeni gornje količine slatke vode koju može koristiti neka zemlja, prije svega za natapanje i uzgoj hrane.

15. Hrvati su doma lijeni, vani jako vrijedni i radišni – DJELOMIČNO TOČNO

Istraživanje koje su poslodavci proveli u 45 proizvodnih tvrtki pokazalo je kako hrvatski radnik na radnom mjestu provodi prosječno samo četiri sata. Pola radnog vremena potroše na kave i pauze. Unatoč tome izvan granica Hrvatske slovimo kao vrijedni i kvalitetni radnici. Razlozi najčešće ovise o motivaciji, ali i stimulaciji. Uz to, stručnjaci tvrde da Hrvati nisu lijeni nego je u Hrvatskoj organizacija posla loša što znači da je menadžment loš.

16. Hrvati nisu duhoviti – DJELOMIČNO TOČNO

Časopis Reader’s Digest 2008. proveo je u 10 gradova istraživanje koje je pokazalo da su Hrvati najduhovitiji narod Europe, ali nisu objasnili kako su to zaključili. Ipak nismo toliko duhoviti kada se uspoređujemo sa susjedima Srbima ili Bosancima. No, ako se prisjetimo serija poput Gruntovčana, humor nam ipak nije nepoznanica.

17. Iznajmljivači na moru zarade za cijelu godinu – DJELOMIČNO TOČNO

Ako uzmemo da je prosječna cijena apartmana u sezoni oko 50 eura po danu, u mjesec dana na jednom apartmanu se zaradi oko 1500 eura na mjesec. Ako sezona traje od početka lipnja do početka rujna, iznos se penje do 5250 eura. Podijeljeno na 12 mjeseci, to je 437,5 eura na mjesec (3281kunu). Tako je riječ o mršavom preživljavanju.

18. Hrvati su zgodni, visok, vitki – NETOČNO

Prosječan Hrvat visok je 176 centimetara i ima 82 kilograma. Pokazalo je to antropometrijsko istraživanje provedeno 2007. godine na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.

 

Express/Danas.hr

Povratak na Net.hr