Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Posljedice pretople zime: Viroze bujaju, pčele ugibaju, bude se krpelji, cvjetaju voćke…

Prevrtljivo vrijeme ovih dana napunilo je ambulante. Visoke temperature u ovo doba godine pomažu razmnožavanju mnogih virusa i bakterija, a na ruku nam ne ide ni loše raspoloženje koje ovih dana izaziva južina.

I inače su za siječanj tipične zimske respiratorne viroze koje uzrokuju različiti virusi, a koji najviše ”kose” malu djecu i starije osobe. No, ovakvo neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine s dosta vlage pogoduje kardiovaskularnim bolestima i bronhitisu.

Simptomi viroza (grlobolja, kašalj, povišena temperatura, curenje iz nosa) mogu trajati nekoliko dana, a uz tople napitke, prehranu bogatu vitaminima viroza se najčešće možemo riješiti i bez odlaska liječniku.

Kako neuobičajeno toplo vrijeme i južina utječu na naše raspoloženje pitali smo dr. Ivu Stasiow iz Centra za psihološko savjetovanje.

”Južina utječe na loše raspoloženje kod ljudi, smanjenje volje te potiče depresivno rapoloženje. Često izaziva umor što kao uzročno-posljedničnu vezu ima opet sniženo raspoloženje.

Iako tako utječe i na lošije spavanje, teže usnivanje kao i prekinuti san, dok teže poremećaje poput anksioznosti i napadaja panike teško da može izazvati”, objasnila je dr. Iva Stasiow za Net.hr.

Savjet na duge staze

Upitali smo je mogu li ljudi sami na neki način utjecati na južinu i smanjiti loše simptome.

”Kratkoročno si ne možemo pomoći, no postoji dugoročni savjet kako smanjiti osjetljivost na vremenske promjene, a to je zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost kroz duži vremenski period”, poručila je doktorica Stasiow.

Stradale pčele i pršuti

No, nije samo teško ljudima. Na visokim siječanjskim temperaturama priroda buja kao da smo u ožujku. Voćke su počele cvjetati, a što nikako neće dobro završiti ukoliko stigne prava zima i veliki mrazovi. To neće biti dobro ni za poljoprivredne usjeve.

Ludilo s vremenom uznemirilo je i pčele koje ‘misle’ da je proljeće pa izlaze iz košnica. Kako vani ne mogu pronaći hranu, troše zalihe iz košnica i nakon toga masovno ugibaju. Pčelari kažu kako su zbog svega dezorijentirane, pa se neke niti ne znaju vratiti u košnice. Navodno je u kontinentalnom djelu zemlje pomor u košnicama veći od 30 posto.

Štete su velike i za ljude koji proizvode pršute i kobasice. Te se mesne delicije zbog visokih temperatura i neadekvatnih uvjeta u obiteljskim sušionama kvare i završavaju u smeću.

Probudili se krpelji i buhe

Zbog visokih temperatura probudili su se krpelji i buhe, koji bi u ovo vrijeme trebali spavati zimski san. No, naravno zbog proljetnog ugođaja oni su opet u akciji. Inače, njihova sezona trebala bi započeti tek u ožujku.

Premda u Hrvatskoj još nema takvih primjera, u Visokim Tatrama i s poljske i s slovačke strane turiste upozoravaju na oprez zbog toga što je proljetno vrijeme probudilo medvjede i istjeralo neke od njih iz brloga te sada tumaraju i traže hranu.

Povratak na Net.hr