Ministarstvo rada planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije. Te bi izmjene, prema prijedlogu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, išle postupno i u smjeru da se, primjerice, svake godine po tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u mirovinu, piše Jutarnji list kojem je potvrđeno da je na ovotjednom sastanku oko izmjena Zakona o radu bilo i radikalnih prijedloga.
Jedan takav prijedlog navodno je bio da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa skroz izbriše, što je začudilo i poslodavce.
Dulji rad, veće mirovine
No, izgledniji je scenarij da se dobna granica postupno diže do 67 ili 68 godina, a do tada bi radili samo oni radnici koji to žele. O svemu se još trebaju usuglasiti socijalni partneri, a odredba bi se odnosila i na privatni i na javni sektor.
U Planu oporavka i otpornosti navodi se kako bi dulji ostanak u svijetu rada značio i povećanje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najviše 20,4 posto. Mijenjao bi se i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu.
Ključni argument za takvo što jest da je stanovništvo u Hrvatskoj sve starije i da imamo tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 milijuna do 2050. uz povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 21,1 posto na 30,2 posto.
Poželjno postupno uvođenje
Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta smatra da bi povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu bio dobar smjer.
"U Hrvatskoj je prosječni radni staž kratak i u tom se razdoblju prikupi relativno malo doprinosa pa su posljedično i mirovine male. Rješenje je da se poveća broj godina u radnom odnosu kako bi se povećale i mirovine. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje žive i treba dopustiti onima koji to žele da dulje i rade", kazao je Nestić za Jutarnji list.
On upozorava da se u javnom sektoru može očekivati da će veći broj ljudi htjeti ostati raditi dulje, što može biti opasnost ako se to učini naglo naglo jer bi se moglo zakočiti priljev mlade radne snage. Stoga Nestić zagovara postupno uvođenje te odredbe, a naglašava da određivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima elemente dobne diskriminacije.
'Tko može raditi, treba mu to omogućiti'
Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika kaže da u tom sindikatu zagovaraju svaku varijantu rada ako netko to želi raditi nasuprot prisiljavanju na odlazak u mirovinu.
"Nikoga se ne može prisiljavati da radi dulje nego što je očekivan životni vijek. Ne možemo se mi uspoređivati sa skandinavskim zemljama, gdje se radi do 70. godine, jer nemamo takav životni standard, ali tko god može i sposoban je, mora mu se omogućiti rad", smatra Petrović dodajući kako ni primanje mirovine ne bi trebala biti zapreka dodatnom radu.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, također podržava takvu ideju kazavši da su na to upozoravali i ranije. Iz Ministarstva rada Jutarnjem listu su odgovorili kako se o tom prijedlogu još vodi rasprava te da će konačni prijedlog definirati radne skupine koje budu radile na pripremi tih propisa.
