Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, ali ne na način da ga neće biti nego će umjesto jednog svoje nakane razraditi u dva zakonska akta. Riječ je o zakonu koji će regulirati plaće u državnoj upravi te drugom zakonu koji će se odnositi na javnu upravu. Cilj je redividirati sustav plaća u državnoj i javnoj upravi, a Vlada kani promovirati stimulativan, objektivan i pravedan sustav nagrađivanja, napredovanja i zapošljavanja službenika. Takav plan nalazi se u Nacionalnim planom refomi koji bi do kraja travnja trebao biti upućen Europskoj komisiji.
Kostur jedinstvenog zakona izradila je još 2015. Vlada Zorana Milanovića. U tom prijedlogu bilo je deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda, a bila je otvorena i mogućnost uvođenja još dva dodatna platna razreda za vojsku i policiju. No, tada nije bilo jasno kako će radnici napredovati kroz razrede.
Plan ujednačavanje cijene rada prihvatila je i Oreškovićeva vlada koja ga je dodatno razradila, namjeravajući jedinstvenim zakonom obuhvatiti oko 390 tisuća zaposlenih.
Osim državnih i javnih službi u kojima je oko 250 tisuća zaposlenih, planirali su u jedinstveni zakonodavni okvir uključiti i agencije, zavode, fondove, javne ustanove, a u drugoj fazi i zaposlene na lokalnoj i regionalnoj razini u tijelima uprave, ali i komunalnim poduzećima. Planovi dviju bivših vlada bili su i kontrola kolektivnih pregovora u javnim poduzećima.
Za sada nije posve jasno planira li aktualna Vlada kontrolirati pregovaračke procese u javnim poduzećima, što je još kod prvih najava izazvalo revolt predstavnika radnika javnih poduzeća. No, sadašnja Vlada planira povezati primanja članova Uprava s rezultatima srednjoročnih strateških planova, posebno kada je riječ o strateškim trgovačkim društvima, piše Novi list
Prihvatila je i SDP-ovu ideju o osnivanju središnjeg koordinacijskog tijela za pregovore u javnom sektoru, kojim bi, prema ranijim planovima, trebalo držati pod kontrolom pregovore na svim razinama.
