'PA VEĆ SMO IH TISKALI!'

MUKE ZBOG IZMJENA DRŽAVNIH PRAZNIKA I BLAGDANA: ‘Dovode u pitanje naš opstanak! To se tako ne radi u ozbiljnim zemljama’

Što da sad s tim kalendarima rade i tko će im nadoknaditi štetu koja će nastati ako izmjene budu prihvaćene. U ozbiljnim zemljama se također ponekad mijenjaju datumi blagdana ili se uvode novi, ali obično izmjene stupaju na snagu tek godinu dana nakon prihvaćanja, kaže riječki tiskar

U četvrtak je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković objavio kako se mijenja kalendar državnih praznika i blagdana, te se uvode i novi spomendani. Prema prijedlogu Vlade, od iduće godine će Dan državnosti biti 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Druga promjena je 18. studenoga, kad bi se trebao obilježavati Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata, kao i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Također, 15. siječnja će, uz Dan međunarodnog priznanja, postati i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Dan 9. svibnja obilježit će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Dan neovisnosti bi se prema njihovu prijedlogu obilježavao 25. lipnja, a 8. listopada postao bi pak Dan Hrvatskog sabora.

ROŠADA PRAZNIKA, A DOBILI SMO I NOVE SPOMENDANE: Imat ćemo 13 neradnih dana u godini. Ovo su najbitnije promjene

No, kako piše Novi list, ova najava novog kalendara državnih praznika i blagdana najveće muke zadaje tiskarama koje proizvode kalendare. S obzirom na to da je već listopad, kako navodi riječki tiskar Rudi Zambelli, dobar dio njih već je tiskao kalendare, rokovnike i planere za iduću godinu, za naručitelje, mahom tvrtke koje ih koriste za svoje potrebe ili kao darove poslovnim partnerima i promotivne materijale.

‘Možda se nekome to čini kao sitnica, ali dovodi se u pitanje opstanak tiskara’

“U Hrvatskoj postoje ozbiljne i relativno velike tvrtke, s pedeset i više zaposlenih, čiji je primarni posao izrada kalendara, rokovnika i sličnih materijala vezanih uz kalendar. Najveći dio njih već je tiskao većinu svojih proizvoda, a Vlada sad, na kraju godine, u proceduru šalje prijedlog novog kalendara blagdana, što znači da će, ako prijedlozi budu usvojeni, svi ti kalendari biti pogrešni. Možda se nekome to čini kao sitnica, ali dovodi se u pitanje opstanak tiskara s dugogodišnjim poslovanjem, kao i njihovih zaposlenika, zajedno s obiteljima. O njima, očito, nitko ne razmišlja. Što da sad s tim kalendarima rade i tko će im nadoknaditi štetu koja će nastati ako izmjene budu prihvaćene. U ozbiljnim zemljama se također ponekad mijenjaju datumi blagdana ili se uvode novi, ali obično izmjene stupaju na snagu tek godinu dana nakon prihvaćanja”, kaže Zambelli za Novi list.

Povratak na Net.hr