Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KAD JE VIŠE - MANJE

MRAČNA STRANA DUBROVAČKOG TURIZMA: Grad grca pod najezdom turista, UNESCO naredio da se ograniči broj gostiju

Dubrovnik je hrvatski i svjetski turistički biser, ali iz godine u godinu njegov sjaj zasjenjuju velike gužve i najezde turista zbog kojih je u vrijeme turističke sezone postao prenapučen što stvara sve veće probleme tamošnjim stanovnicima. Upravo o tome govori reportaža Euronewsa.

Svakog jutra Marija Grazio pije kavu u jednoj od najstarijih dubrovačkih kavana u starom gradu s pogledom na crkvu sv. Vlaha. Njezin stan udaljen je samo dvije minute hoda otamo, a i glazbena škola u kojoj predaje glasovir otprilike je jdnako toliko udaljena. Do plaže ima pet minuta. No, razlozi zbog kojih je Dubrovnik idealan za nju privlače stotine tisuća turista koji svake godine posjećuju njezin grad. Zbog toga se ona i mnogi njezini sugrađani nastoje boriti protiv nepodnošljivih gužvi i izboriti za pravo na svoj grad.

Pod pritiskom UNESCO-a postavili ‘brojač ljudi’

Dubrovnik ima 42.615 stanovnika, a ljeti se taj broj dvadeset puta uvećava. Što zbog svoje kulturne i povijesne baštine pod zaštitom UNESCO-a, a što zbog popualarnosti igranog serijala “Igra prijestolja” koji se ondje snima, Dubrovnik iz godine u godinu postaje stjecište sve većeg broja turista. Njihov broj svake godine raste za deset posto.

Paradoksalno, iako veći broj turista znači više posla i zarade, smanjio se broj lokalnog stanovništva koji živi od turizma.

UNESCO je čak zatražio da se ograniči broj posjetitelja koji dolaze u grad – zahtijevajući da ih ne bude više od 8000 u isto vrijeme. Slijedom toga, gradska uprava postavila je na glavni ulaz u staru gradsku jezgru “brojač ljudi”. Zasad je sve u granicama koje je zadao UNESCO – brojka niti jednom nije prešla 7000 gostiju.

“Činjenica je da moramo smanjiti broj turista. Cilj nam je iduće godine ograničiti broj ulazaka u staru gradsku jezgru na 4000”, kazao je za Euronews gradonačelnik Mato Franković.

Samo u 2016. godini u Dubrovnik je stiglo 799.916 turista. Najviše ih dolazi u razdoblju od svibnja do listopada kada je mjesečni prosjek 112.000 turista. No jedno je prosjek, a drugo stvarnost jer ti dolasci nisu ravnomjerno raspoređeni.

UGLEDNI BBC PISAO O PROBLEMU S KOJIM SE BORI DUBROVNIK: ‘Gomile turista prijete opstanku ovog grada’

Kada počne ‘napad’ ljudi ne izlaze iz svojih domova

Što o tome misle domaći stanovnici možda najbolje govori izjava Mirjane Puhjere, novinarke čiji je stan odmah uz gradske zidine.

“Kada krene ‘napad’ ne napuštamo domove”, kaže ona, a pod ‘napadom’ misli na iskracavanje turista s kruzera koji obično stižu četvrtkom i petkom. Napominje kako je samo prošlog četvrtka u gradu bilo sedam kruzera, svaki s kapacitetom od 9000 putnika. Kada počnu ti ‘napadi’, mnogi Dubrovčani koji žive u starom gradu prebacuju program na lokalnu televiziju koja ima kameru postavljenu na ulazu u grad. Na temelju toga donose odluku hoće li promoliti iz svojih domova ili ostati u njima.

Tonči Ivanović iz agencije MSC krstarenje kaže kako po jednom dolasku kruzera dubrovačka Lučka uprava zaradi 10.000 eura, od koncesije još 5000 eura, od servisnih usluga zaradi se 25.000 eura, a isto toliko zarade i agencije i muzeji. Svaki posetitelj u Dubrovniku dnevno potroši u prosjeku 46 eura.

No, ljudima koji žive u staroj gradskoj jezgri ta zarada ne znači ništa.

“Nemamo više prodavaonica s prehrambenim namirnicama, ostala su samo tri-četiri dućana koji su skuplji nego u ostalim dijelovima grada”, kaže Marija Grazio.

ANALIZA EKONOMSKOG INSTITUTA: Snimanje ‘Igre prijestolja’ preporodilo je Dubrovnik. Evo koliko je veći priljev turista i novca

Ljeti je sve prepuno, a zimi nema nikoga

Prema podacima iz 2016., u gradskoj jezgri postoji 107 suvenirnica i 143 različita ugostiteljska objekta. Ovi potonji stvaraju goleme količine otpada i ‘proizvode’ neugodne mirise, a ujedno su veliki izazov za 500 godina staru gradsku kanalizaciju. Osim toga, unutar zidina ulice su vrlo uske, a stolova kafića i restorana sve je više.

“U nekim dijelovima osobe s invaliditetom ili majke s kolicima uopće ne mogu proći”, kaže Grazio dodajući da se od buke u vrijeme turističke špice ne može spavati.

Zimi se pak javlja drugi problem jer Dubrovnik tada postaje grad duhova. Ulice su prazne, suvenirnice i restorani zatvoreni, a nema gotovo nikakvih kulturnih sadržaja. Osim turizma u gradu nema druge gospodarske grane od koje bi se dalo živjeti.

“Voljela bih se vratiti u Dubrovnik nakon što diplomiram, ali nisam sigurna mogu li se profesionalno razvijati u ovom gradu”, kaže studentica Petra Marčinko, koji je pri završetku studija sociologije i kulturne antropologije u Zagrebu.

UGOSTITELJI U PANICI, NEDOSTAJE IM 2000 RADNIKA: Slavonci radije biraju Njemačku i Irsku: ‘Što ću s 5000 kuna ljeti u Dubrovniku?’

U crkvama ne služe mise zbog posjeta turističkih grupa

Još jedna stvar koja Dubrovnik čini gradom duhova su cijene nekretnina. Među najskupljima su u Hrvatskoj i prosječna cijena im je 3393 eura po četvornom metru.

Službeni podaci govore da se broj stanovnika u staroj gradskoj jezgri u proteklih pet godina smanjio za 600 ljudi. Problema imaju i oni koji žele živjeti ondje u unajmljenom stanu, jer većina njih su turistički apartmani dostupni za dugoročni najam samo tijekom onih šest izvansezonskih mjeseci. To je pak problem i za sezonske radnike koji ne mogu naći smještaj tijekom turističke sezone. I eto još jednog domaćeg paradoksa: iako Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europi, u Dubrovniku nedostaje čak 2000 ugostiteljskih radnika.

Marčinko se pak sjeća kada je 2000. započeo turistički bum nakon što je okončan rat na Kosovu pa je cijela regija napokon bila percipirana kao sigurna.

“U to vrijeme svi smo bili sretni jer su nam se turisti počeli vraćati u velikom broju”, kaže Marčinko.

No, od tada pa do danas Dubrovnik je izgubio mnoge urbane značajke. Ljeti se u nekim crkvama čak ne služe mise zbog turističkih obilazaka u njima.

“U Gradu je ostalo samo još nas nekoliko luđaka koji neće ići odavde”, zaključuje Mirjana Puhjera.

Povratak na Net.hr