Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STRUČNJACI ZA NET.HR

MOŽE LI DRŽAVA SPRIJEČITI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU? ‘Zakone već imamo, ali zastarjele. A sve lako može prerasti u cenzuru’

Prije desetak dana pojavila se informacija da Vlada namjerava izraditi poseban zakon kojim bi se reguliralo pitanje govora mržnje i širenja lažnih vijesti na internetu, napose na društvenim mrežama

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva navodno okuplja radnu skupinu i sprema se za izradu zakona kolokvijalno već nazvanog “zakon o internetu” odnosno Lex internet, no još uvijek je mnogo nepoznanica i nedoumica oko svega.

Zakon bi se trebao temeljiti na smjernicama Europske komisije kojima se predlaže uspostava kontaktnih centara za dojavu slučajeva govora mržnje na internetu, a navodno se analizira i zakon koji je Njemačka donijela prošle godine s propisanim rigoroznim kaznama i do 50 milijuna eura za društvene medije koji u zadanom roku ne uklone sporne sadržaje. Svi dosad uključeni u raspravu ističu kako je ključno pitanje kako donijeti zakon koji će regulirati govor mržnje, a pritom ne nametnuti cenzuru odnosno naštetiti slobodi govora.

HRVATSKA SPREMA ZAKON KOJI ĆE KAŽNJAVATI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU: Stiže prije ljeta, a kazne bi mogle biti poprilične

Stati na kraj anonimnom širenju mržnje na internetu

Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije i izvršni direktor Digitalne Hrvatske, kaže kako mu zasad nije jasno tko će i na koji način procjenjivati što je govor mržnje na internetu i društvenim mrežama, a što ne. On svejedno podržava inicijativu Vlade da se to pitanje zakonski regulira, ali upozorava da treba biti oprezan kako se ne bi otvorio prostor za prekomjernu cenzuru.

“Treba stati na kraj tomu da se pod krinkom anonimnosti širi mržnja i potiče netrpeljivost na internetu”, kazao nam je Lubura.

Osvrnuo se i na spomenuti njemački zakon koji je krajnje rigorozan prema širiteljima mržnje na društvenim mrežama i internetskim portalima.

“Facebooku i medijskim portalima bit će jednostavnije izbrisati vijesti ili komentare za koje dobiju prigovor da sadrže govor mržnje nego riskirati kaznu do 50 milijuna eura. No, to otvara prostor raznim manipulacijama i pravac kojim je Njemačka krenula u dobroj namjeri, dugoročno je pogrešan’, smatra Lubura.

EUROPSKA UNIJA UPOZORILA TEHNOLOŠKE DIVOVE: ‘Morate brže reagirati na govor mržnje, inače…’

Đuro LuburaFoto: Anto Magzan/PIXSELL

Stanković: Apelirao sam da se zaustave prijetnje i gruba vrijeđanja

Na neki način, početak izrade ovog zakona najavio je urednik i voditelj HRT-ove emisije ‘Nedjeljom u 2’ Aleksandar Stanković kada je pred kraj emisije emitirane 14. siječnja podigao transparent s natpisom “Zaustavite mržnju u medijima”. Stanković je tada apelirao na državu da počne sankcionirati prijetnje i huškačke ispade, odnosno da zaživi Zakon o elektroničkim medijima u čijem članku 12. stoji: “U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.”

Stanković je za Net.hr kazao kako u trenutku kada je iznio taj apel u svojoj emisiji nije znao da se počinje raditi na izradi tog zakona.

“Mislim da se ne mora pisati novi zakon, već da bi Zakon o elektroničkim medijima, koji je relativno neprecizan, trebalo dopuniti nekim stavkama. Što se tiče Kaznenog zakona, stvar je manje-više jasna. Apelirao sam da se zaustave prijetnje i gruba vrijeđanja. Ništa drugo. Što se mene tiče, nikakva cenzura ne dolazi u obzir niti bi to na bilo koji način bilo dobro. Kritika treba biti dopuštena, a kada netko nekoga grubo vrijeđa ili mu prijeti, tada bi to trebalo biti sankcionirano”, ističe Stanković.

STIGLA PACKA IZ EU: ‘Hrvatska ne procesuira dovoljno ratne zločince, sloboda medija je ograničena, a vlada govor mržnje’

“Nedopustivo je da Facebook bude podloga za širenje mržnje”

Rješenje postoji, kaže Stanković, barem što se tiče Facebooka.

“Ako jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, vlasnik Facebooka, zarađuje silan novac od te društvene mreže, ne vidim razloga da dio te svoje silne zarade ne odvoji da se regulira govor mržnje na Facebooku. Mi smo prihvatili i uzeli pod normalno da se na Facebooku nekažnjeno mogu objavljivati kojekakve svinjarije jer, eto, to je Facebook i to je naš problem. Nedopustivo je da Facebook na neki način bude podloga za širenje mržnje. Mislim da bi se vlasnik Facebooka trebao time ozbiljno pozabaviti. Kako i na koji način, to nije moja briga. To vam je kao s divljanjem navijača na utakmici. Oni koji divljaju bit će kažnjeni, no odgovornost snosi organizator utakmice. U ovom slučaju, organizator utakmice je Zuckerberg. Tako je i s drugim društvenim mrežama. Sve je to proces koji može potrajati, ali odnekud se mora početi”, kazao nam je Stanković.

MARKIĆ NE ODUSTAJE OD RATA PROTIV FACEBOOKA: ‘Vlada bi od njih trebala tražiti da poštuju hrvatske zakone’

Leković: Priča o tom zakonu je probni balon

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kaže da se reguliranje govora mržnje spominje u čak četiri domaća zakona, pa da najprije treba pogledati kako to izgleda u njima, preklapaju li se i je li ih pregazilo vrijeme.

“Treba vidjeti mogu li se postojeći zakoni poboljšati ili treba donosti novi zakon. Mnogi od tih zakona koji se odnose na medije možda su bili dobri prije deset godina, ali danas više ne drže vodu, s obzirom na tehnološki razvoj. Prije deset godina nismo pojma imali da će i društvene mreže postati mediji, pa zakonski to pitanje nije riješeno ni u korijenima”, ističe Leković.

On smatra da je je informacija o tome da će se donositi novi zakon zapravo probni balon.

“Mislim da je sve to krenulo na valu raspoloženja u cijeloj Europskoj uniji, pa smo valjda htjeli ne kasniti ovoga puta, već biti u prvim redovima. Budući da je previđeno da i HND sudjeluje u izradi zakona, dvaput sam pisao Središnjem uredu tražeći pojašnjenje, no nisam čak ni dobio odgovor od njih. Mislim da su pustili probni balon”, kazao je predsjednik HND-a za Net.hr.

I FRANCUSKA SPREMA ZAKON PROTIV LAŽNIH VIJESTI: Macron optužio dva ruska medija za širenje neistina

Saša LekovićFoto: Borna Filic/PIXSELL

“Bilo kakve zabrane lako mogu prijeći u cenzuru”

Leković dodaje da nitko, pa ni određene državne institucije, ne reagira adekvatno na širenje mržnje ne samo u elektroničkim medijima, nego i inače.

“Mi danas imamo portala koji i ne rade drugo osim što šire dezinformacije i huškaju. A kada se na njih nalijepe pacijenti kojima to dođe super za njihove komentare, onda to bude strašno. Ipak, treba biti oprezan jer bilo kakve zabrane u tom području lako mogu prijeći u cenzuru. Ne znam hoće li itko ikada to uspjeti savršeno odmjeriti kako treba, pa stoga mislim da bi i tu trebalo primjenjivati ono nepisano pravosudno načelo – bolje da na slobodi ostane pet kriminalaca, nego da u zatvoru završi jedan nevin čovjek”, zaključio je Leković.

PROTIV EKSTREMIZMA I GOVORA MRŽNJE: Facebookova cenzura prijeti uništiti slobodan govor u Europi

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr