Da vole doći u Jadran, kitovi su opet pokazali sredinom travnje ove godine te početkom i sredinom ovog mjeseca. Doduše, u Jadranskom moru kitovi ne žive s obzirom na to da za njih u Jadranu nema dovoljno hrane, a razlog posjete je sasvim drugi, piše RTL.
"Kako je Jadran zatvoreno more dogodi se katkad da se kitovi koji zalutaju u njega izgube i ne znaju se vratiti u Mediteransko more te se ponekad desi njihovo nasukavanje kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina na talijanskoj strani Jadrana", objasnio je profesor Alen Soldo s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta kada su sredinom travnja ribari u moru kod Šolte iz neposredne blizine snimili velike kitove ili perajare.
Gdje su viđeni?
Kit perajar je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega sljedeća najveća životinja na Zemlji koja je u prosjeku duga 20 metara i teška oko 70 tona. Posljednji put kitovi perajari su u Jadranu viđeni prije tri godine kod Malog Lošinja.
Novi kitovi viđeni su početkom srpnja kod Omišlja na otoku Krku, sljedeći dan u Velebitskom kanalu i 11. srpnja kod otoka Žirja, prema podacima zasad dostupnim Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Što ako ih vidite?
Znanstvenici s Fakulteta koji morske sisavce zamolili su da im se javite ako budete imali sreću te vidite kita ili dupine na mail tomislav.gomercic@vef.hr ili pomoću aplikacije za mobitel CroDolphin Little. Svi podaci o viđenjima morskih sisavaca javnosti su dostupni putem stranice CROdolphin.
U slučaju da pronađete ozlijeđenog ili uginulog dupina, mole da obavijestite službu 112, koja će informaciju proslijediti njihovim kolegama i kolegicama koji su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energije zduženi za praćenje smrtnosti morskih sisavaca u Jadranu.
Ako se radi o zdravoj životinji, iz Instituta Plavi svijet ističu da se ona bez problema snalazi u uvalama, plićim područjima i kanalima te joj nije potrebno "pomagati". "Jedina pomoć koju stvarno možete pružiti je da životinju promatrate izdaleka i ne proganjate je", napominju, piše RTL.
Kako se ponašati prilikom susreta s dupinom ili kitom?
- Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama
- Ako im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine
- Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila
- Ne ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta
- Ako se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta
- Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti dupina ili kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati
- Ne bacati smeće u more i ne ostavljati isto na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje
- Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji
- Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte: vrste@haop.hr
