TORNADA OKO NAS? / Severe Weather izdao dramatičnu prognozu, meteorolozi upozoravaju da bi ekstremi mogli biti češći

Klimatski ekstremi postali su uobičajeni, ali je neuobičajeno koliko su česti, a sve će se svesti na toplinu, kišu i sušu

5.8.2021.
16:44
Bruno Fantulin/PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Meteorološki servis Severe Weather Europe objavio je prognozu po kojoj bi tijekom četvrtka Hrvatsku i Balkanski poluotok moglo zahvatiti snažno nevrijeme u kojem su moguća i tornada. Kako pišu, završetak je to trenutnog toplinskog vala koji je pogodio jugoistok Europe i Malu Aziju, koji donosi olujna nevremena popraćena ekstremno nestabilnim zračnim masama.

Nevrijeme je već zahvatilo zapadni Balkan. U Hrvatskoj je grmljavinski pljusak popraćen olujnim vjetrom izazvao štetu diljem Slavonije, dok je u Dalmaciji kiša poplavila neka mjesta, a u Splitu je padala tuča. Srećom, vremenska nestabilnost se neće dugo zadržati kod nas, jer bi već trebala krenuti prema Rumunjskoj, Bugarskoj i Moldaviji.

No, Severe Weather Europe je objavio i kartu koja označava područja s najintenzivnijim vjetrom. Tako upozoravaju da bi se jug Hrvatske i BiH te jugozapad Srbije, Kosovo, Crna Gora, Albanija te sjeverozapad Sjeverne Makedonije mogli naći pod udarima tornada. Orkanski vjetar bi, pak, mogao zahvatiti zapadnu Hrvatsku i Sloveniju te veće dijelove Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Neuobičajena učestalost

Ovakvi ekstremi više nisu neuobičajeni, već je neobično koliko su u posljednje vrijeme postali česti. Primjerice, olujni vjetrovi su uobičajeni u hrvatskom primorju, gdje su se ljudi prilagodili takvim uvjetima svojim načinom života, ali i načinom gradnje. U Slavoniji takav vjetar, koji po definiciji puše brzinom između 75 i 90 kilometara na sat, često ruši krovove, obara stabla i radi veliku štetu.

Tako se, primjerice, u posljednjih 10 godina u Zagrebu bilježe prosječno dva dana s olujnim vjetrom. Između 2000. i 2009. zabilježen je prosječno samo jeda dan s olujnim vjetrom. Iako je rekordna bila 1984. sa šest olujnih dana, primjetan je trend porasta učestalosti olujnih vjetrova. Tako je, primjerice, ciklona Teodor 2013. porušila veliku količinu stabala na Medvednici, ali i u Zagrebu te uzrokovala veliku materijalnu štetu te probleme u prometu i opskrbi strujom.

Toplinski okidač

Uzrok tomu je, piše RTL, akumulirana toplina, koja je snažan potencija za razvoj ekstremnih pojava, a koje će u sve toplijoj i vlažnijoj atmosferi vrlo vjerojatno biti češće i intenzivnije. Dosad najviša izmjerena temperatura u Hrvatskoj zabilježena je u Pločama 4. kolovoza 1981. - čak 42,8 stupnjeva. Iako taj rekord dosad nije oboren sve češće se mjere vrijednosti bliže ovoj, a češći su i toplinski valovi. Ove godine ih je već bilo četiri.

Meteorološka je budućnost, čini se, sažeta u tri riječi - toplije, kišnije, sušnije. Jasno je da će sve otići u ekstreme, pa tako ni pojava tornada na našem tlu više neće biti toliko neuobičajena. Dovoljno je prisjetiti se samo nedavnih razornih scena iz Češke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Bilo je toga i prije, ali...

Dovoljno se vratiti i malo u povijest. Tako je 11. srpnja 1970. pijavica pogodila Veneciju i ubila 36, a ozlijedila 500 ljudi. U lipnju 1999. tornado je poharao bukovu šumu na Psunju, a 7. listopada 1956. je pored Vrsara viđeno čak 17 pijavica.

Tuča koja je tijekom dana zahvatila Split nije prva, a vjerojatno ni posljednja. No, u noći s 10. na 11. listopada 1979. s neba su padale gromade leda veličine teniske loptice.

I poplave će biti češće. Dovoljno je prisjetiti se nedavnih razornih bujica kojes u poharale zapad Njemačke, Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg. Kod nas je u sjeni pandemije ostala prošlogodišnja poplava u Zagrebu u kojoj je život izgubio jedan vatrogasac. Nedavno su bujice pogodile i Požeštinu, po drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci, a vrijedi se prisjetiti i poplave u Gunji, koja je gotovo izbrisala selo.

Jasno je da se sve više ekstrema događa u sve kraćem vremenu, iako se većina nepovoljnih vremenskih prilika već događala kroz povijest. Stoga nam je osnovna zadaća, uz očuvanje prirode, prilagodba načina gradnje, poljoprivrede i načina života u budućnosti.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali